Vjesnik: 04. 12. 2002.

Hrvatska u EU može i sama nakon Rumunjske i Bugarske

Analitičari The Economista procjenjuju da bi Hrvatska mogla ući u Uniju između 2007. i 2009. / Mimica: Hrvatska se zalaže za mogućnost odvajanja od zajedničke sudbine, a za to je na konferenciji u Beču dobila podršku ključnih sudionika na europskoj razini

BEČ, 3. prosinca (Od Vjesnikova izvjestitelja) - Prema procjenama analitičara The Economista, Hrvatska bi u Europsku uniju mogla ući između 2007. i 2009. godine, zajedno s Rumunjskom i Bugarskom ili zasebno nakon njih, istaknuto je na konferenciji za novinare u utorak kojom je završen skup »Utjecaj proširenja EU na poslovanje - rizici i prilike na proširenom europskom tržištu«. Ta je dvodnevna međunarodna konferencija u organizaciji londonskog časopisa The Economist održana u Beču.

Kako je istaknuto na konferenciji, najraniji rok u kojem bi se Hrvatska mogla priključiti Uniji jest kraj 2007. godine kad bi Rumunjska i Bugarska već trebale biti dio te integracije. Naime, budući da Hrvatska još nema status kandidata za članstvo u EU, još ne može ni otvoriti pregovore o 31 poglavlju pravne stečevine Unije, bez čega ne može ni ući u integraciju. Kandidati za ulazak u EU u drugom krugu proširenja - Rumunjska i Bugarska - već su daleko odmakli u pregovorima s eurokratima. Stoga je moguć ulazak Hrvatske u EU i zasebno nakon što Rumunjska i Bugarska već pristupe toj integraciji.

Povjerenik Europske komisije za proširenje Günter Verheugen u ponedjeljak je najavio mogućnost ulaska Hrvatske u Unije u drugom krugu proširenja u kojem su zasad osigurana mjesta jedino za Rumunjsku i Bugarsku. U prvom krugu proširenja, najavljenom za svibanj 2004., u Uniju će ući Estonija, Letonija, Litva, Poljska, Češka, Slovačka, Mađarska, Slovenija, Cipar i Malta.

Perspektive ulaska u Uniju ostalih zemalja europskog jugoistoka s iznimkom Hrvatske, te Turske i članica Zajednice neovisnih država (ZND) ostaju neizvjesne.

Unatoč tome, hrvatski ministar za europske integracije Neven Mimica ocijenio je The Economistovu konferenciju pozitivnom za našu zemlju.

»Mogućnost odvajanja od zajedničke sudbine nešto je za što se Hrvatska zalaže, ali i nešto za što je Hrvatska na ovoj konferenciji dobila veliko razumijevanje ključnih sudionika, i to na europskoj razini. Hrvatska je već napravila polovicu petogodišnjeg posla na provedbi Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. To je ozbiljna činjenica s kojom se svatko tko prosuđuje hrvatske napore mora suočiti«, prokomentirao je Mimica.

Zaključak je bečkog skupa da kompanije željno dočekuju skori prvi krug proširenja Unije. Ipak, njegovi gospodarski učinci bit će relativno mali budući da su zemlje koje uskoro ulaze u EU uglavnom gospodarski već integrirane s njom. Stoga ne treba čuditi zaključak da će glavni ekonomski učinak proširenja biti onaj psihološki.

Prema mišljenju sudionika konferencije, privlačnost tržišta zemalja koje za godinu i pol ulaze u EU dijelom proizlazi iz relativno niske cijene rada u tim zemljama, što će potaknuti seljenje kapitala sa zapada na istok Staroga kontinenta.

»Zašto bismo nešto proizvodili u Belgiji kad možemo u Češkoj«, retoričko je pitanje jednog sudionika konferencije. Pritom je ukazano na primjer Volkswagena koji proizvodnju iz Španjolske sada seli u Slovačku.

No, buduće nove članice EU s vremenom će morati ukinuti povlastice koje daju stranim ulagačima pa se ne očekuje velika najezda kapitala u te države. Uz to, mogućnosti istočnoeuropskih tržišta da apsorbiraju strana ulaganja u bitnom su ograničena i njihovim izdvajanjima za tehnološki razvoj.

Istraživanja pokazuju da se u Europskoj uniji svake godine za nove tehnologije izdvaja između 3 i 6 posto bruto domaćeg proizvoda, dok je u deset zemalja koje uskoro ulaze u Uniju taj udio između 1,5 i 2,5 posto.

Potrošnja za nove tehnologije po stanovniku u Uniji iznosi oko 900 dolara na godinu, u Švicarskoj čak 1800 dolara, a u deset budućih članica EU samo između 140 i 180 dolara. Također, poslovna zajednica očekuje da buduće nove članice svoje pravne sustave što prije prilagode onima u Uniji.

U Beču je u utorak popodne održana i godišnja skupština Hrvatsko-austrijske trgovinske komore koja promiče interese hrvatskih i austrijskih gospodarstvenika, na kojoj je također govorio Mimica. Istaknuo je kako se Hrvatska nada ulasku u EU u drugom krugu proširenja, te da su predstavnici Komore izrazili spremnost pomoći Hrvatskoj na putu prema EU gospodarskim i političkim lobiranjem.

Na sjednici Komore predstavila se Sisačko-moslavačka županija koja je najveći hrvatski izvoznik u Austriju. Od ukupnog hrvatskog izvoza u tu zemlju vrijednog oko 300 milijuna dolara, na Sisačko-moslavačku županiju otpada više od trećine.

Adriano Milovan