Izborni stratezi desnice, a ponajprije HDZ-a kao najjačeg igrača, zaigrali su na kartu sloge s pravom računajući na to da su birači siti krupnijih i sitnijih prepucavanja glavnih igrača trećesiječanjske koalicije / Ma koliko važni bili, složni javni istupi neće biti odlučujuća karta za dobivanje izbora. Sanaderov HDZ mora, naime, uvjeriti birače ne samo u to da može vladati bolje od sadašnje vladajuće koalicije nego i u to da može vladati bolje od HDZ-a koji je 3. siječnja 2000. izgubio izbore

S druge strane, čelnici HDZ-a ovih dana naglašeno glasno i složno tvrde da će do nogu potući SDP na sljedećim izborima. Toliko jednoglasja u javnim i kuloarskim istupima hadezeovaca nismo vidjeli još od ranih devedesetih. Štoviše, čak su i neki hadezeovci koji su osnovali nove stranke - primjerice Miroslav Tuđman s HIP-om - sudjeluju u istoj igri. I nije to nimalo slučajno. Izborni stratezi desnice, a ponajprije HDZ-a kao najjačeg igrača, zaigrali su na kartu sloge s pravom računajući na to da su birači siti krupnijih i sitnijih prepucavanja glavnih igrača trećesiječanjske koalicije. A ona nisu prestala ni nakon što je ljetos iz koalicije na vlasti izbačen Budišin HSLS, koji je do tada bio glavni autor disonantnih tonova u koaliciji.

Ma koliko važni bili, složni javni istupi neće biti odlučujuća karta za dobivanje izbora. Sanaderov HDZ mora, naime, uvjeriti birače ne samo u to da može vladati bolje od sadašnje vladajuće koalicije nego i u to da može vladati bolje od HDZ-a koji je 3. siječnja 2000. izgubio izbore. To već neće biti lako postići, iako Sanaderov HDZ doista više nije HDZ s kraja devedesetih. Ali mu, s druge strane, osnovni ton daju neki od ljudi koji su i tada bili glavni igrači, iako su djelovali iz sjene svemoćnog Franje Tuđmana: od samog Sanadera preko Vladimira Šeksa, koji su djelovali uglavnom u stranačkoj središnjici, do Branimira Glavaša ili Drage Krpine, koji su imali vrlo važnu ulogu na terenu.

Bez obzira na to što ni jedna renegatska stranka do sada u Hrvatskoj nije polučila neki ozbiljniji izborni rezultat, Sanaderov problem je ipak i činjenica da je Pašalić u Hrvatski blok privukao nekoliko ličnosti izuzetno omiljenih među izrazito desno orijentiranim biračima HDZ-a, pa nitko nije siguran koliko glasova bi HDZ mogao stajati njihov odlazak. Ako HB i ne dobije potrebnih pet posto za ulazak u Sabor, već i tri ili četiri posto glasova za HB za HDZ može značiti težak gubitak u borbi za poziciju vođe sljedeće vladajuće koalicije.

Kad se tome dodaju i - za sada samo kuloarske, ali to ne znači i manje važne - naznake da aktualnom HDZ-ovom vrhu nisu po volji ni tzv. tehnomenadžeri (Zlatko Mateša, Franjo Gregurić, Nikica Valentić...), birači bi mogli ozbiljno posumnjati u utemeljenost imidža koji Sanader pokušava njegovati, a to je imidž demokratski nastrojenog konzervativca zapadnoeuropskog tipa. Jer, upravo su tehnomenadžeri bili skupina koju je i Tuđman trebao kao dokaz demokratičnosti stranke. Odrekne li se Sanader i njih, to bi ga moglo skupo stajati među biračima koji smatraju da je 50 godina komunizma i 10 godina čvrste Tuđmanove ruke bilo i dosta i previše. Pogotovo, ako se u obzir uzme izrazito čvstorukaški stil kojim je Sanader iz stranke uklonio svoje protivnike, a najavljuje se i nova čistka među onima koje Sanaderovi pristaše smataraju Pašalićevim »spavačima« (Šuker, Kalmeta...). Čistka »spavača« bi, naime, mogla donijeti velike probleme u organiziranju izborne kampanje na terenu, jer su to ljudi s dobro uigranim timovima koje nije lako zamijeniti nekim novim efikasnim ekipama u samo nekoliko mjeseci.

Naime, u spomenutoj anketi oko 80 posto ispitanika smatra da najavljene porezne olakšice i promjene u porezu na dohodak neće njihov život učiniti boljim.