I ovogodišnje parlamentarne izbore u Bosni i Hercegovini prate goleme poteškoće u konstituiranju tijela zakonodavne i izvršne vlasti, odnosno u provedbi izbornih rezultata. Trenutačno je najvrući problem konstituiranje parlamenta i vijeća ministara BiH, s obzirom na to da su srpski zastupnici - prosvjedujući tako protiv odluke visokog predstavnika međunarodne zajednica Paddyja Ashdowna kojom je ojačana uloga vijeća ministara, tijela koje igra ulogu državne vlade - u utorak napustili konstituirajuću sjednicu državnog parlamenta.

Središnje institucije Bosne i Hercegovine - naravno, zbog stajališta međunarodne zajednice da tako mora biti - od Daytona pa do danas neprekidno jačaju, a konstitutivni elementi, entiteti, postupno gube ovlasti. Vijeće ministara konstituirano nakon prvih postdaytonskih izbora sastojalo se od šest članova - dvojice supredsjedatelja, dopredsjednika i trojice ministara, potom je, nakon izbora 2000., funkcija supredsjedatelja proglašena neustavnom, pa je na čelo Vijeća izabran predsjedatelj, s tim da se na toj dužnosti po načelu rotacije smjenjuju predstavnici svih triju naroda, a broj ministarstava povećan je na šest, ali je inicijativa o pretvaranju ove institucije u »klasičnu« vladu završila neuspjehom. Nakon izbora 2002. načinjen je još jedan bitan korak u zacrtanom smjeru: Paddy Ashdown dekretom je nametnuo zakon o vijeću ministara po kojim je ukinuta rotacija, a broj ministarstava povećava se na osam.

Jačanje središnjih institucija na račun entitetskih proces je u kome međunarodni predstavnici vide dugoročan izlaz za BiH. Smatra se, naime, da dobar dio razloga za loš demokratski razvoj i spor oporavak gospodarstva leži upravo u kompliciranoj i nelogičnoj strukturi države. A nelogičnost »strši« već iz najkraćeg opisa te strukture - država triju konstitutivnih naroda sastavljena od dvaju entiteta.

Nastojeći stvar popraviti, međunarodna zajednica je izabrala dug i spor put, s nejasnim i neizvjesnim ishodom, odbijajući tako inicijative koje podrazumijevaju radikalnije poteze - formiranje trećeg entiteta ili kantonizaciju čitave BiH. Hoće li tim putem dovesti BiH u stanje gospodarske i političke stabilnosti? Teško je reći. Jedno je, međutim, sigurno: promjene neće teći glatko, pogotovo kad je riječ o statusu RS, što se najbolje vidi iz činjenice da konstituirajuću sjednicu parlamenta BiH nisu napustili samo zastupnici izabrani na listama SDS-a i radikala, nego i oni koji dolaze iz redova stranaka koje se smatraju umjerenim.