DUŽNOSNICI EU IZNOSE SUPROTSTAVLJENA STAJALIŠTA O PRIKLJUČIVANJU HRVATSKE

ZAGREB – Izjava Günthera Verheugena, povjerenika za proširenje Europske unije koji je kazao kako želi vidjeti Hrvatsku među kandidatima što prije izazvala je pozitivan odjek među hrvatskim političarima i javnošću. Međutim, samo dan kasnije njegov glasnogovornik izjavi je dao novi smisao.

Međutim, Verheugen službeno nema nikakve veze s Hrvatskom, jer su poslovi vezani za Hrvatsku, koja je za Komisiju »treća zemlja«, što znači da Hrvatska još nema status zemlje kandidata za članstvo u EU, u resoru povjerenika za vanjsku politiku Chrisa Pattena. U njegovom pak kabinetu upozoravaju da su zemlje regije dobile jasnu perspektivu mogućeg – naglasak je na riječi »mogućeg« – članstva još 2000., na summitu EU u Feiri.

Za razliku od kolege zaduženog za proširenje, Chris Patten i suradnici ne predlažu žurbu jer smatraju da kandidatura Hrvatske dolazi u obzir tek kada na snagu stupi Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), sklopljen između Europske unije i Hrvatske.

U Ministarstvu vanjskih poslova, a i u Ministarstvu europskih integracija jučer nisu željeli komentirati izjavu Verheugenovog glasnogovornika niti stanovište Chrisa Pattena. Ministar vanjskih poslova Tonino Picula jučer je na predstavljanju projekta »Europa zajedno« potvrdio ranije izrečene tvrdnje kako će Hrvatska molbu za punopravnim članstvom u EU predati u prvoj polovici 2003. Predstavnik Europske komisije u Hrvatskoj Jacques Wunenburger ponovio je kako nikada nije rekao da Hrvatska ne treba podnijeti zahtjev za članstvom nega da za pozitivan odgovor treba ispuniti uvjete i obveze, odnosno, da napredak mora biti vidljiv.

– Treba uzeti u obzir različite stvari, ali nitko ne kaže da to ne treba učiniti sljedeće godine. Vlada mora biti oprezna i vidjeti je li situacija dovoljno zrela za podnošenje kandidature i u Europskoj komisiji i u zemljama članicama. Bilo bi gore kandidaturu dati ranije i mjesecima čekati odgovor nego li je dati malo kasnije i odmah dobiti odgovor, ustvrdio je Wunenburger koji je komentirao i izjavu Günthera Verheugena, povjerenika EK za proširenje, da ne bi bilo u redu da Hrvatska čeka druge zemlje regije za ulazak u EU.

– To je standardan proces čak i u sadašnjem valu proširenja. Mi smo jasno rekli da svaka zemlja prema EU ide na temelju svoje zasluge. To se odnosi i na ovu regiju i nitko ne može poreći da je Hrvatska u mnogim stvarima ispred ostalih zemalja u regiji. To je pošteno reći, zaključio je Wunenburger.

Procedura EU traži da se o molbi izjasni prvo Europska komisija. Njezino mišljenje šalje se potom Ministarskom vijeću i državama – članicama i tek zajednički stav (ili, u nekim slučajevima mišljenje većine) odlučuje da li će molba biti prihvaćena ili zaboravljena. Suradnici Chrisa Pattena žurbu ne žele ni stoga što smatraju da bi negativno mišljenje (radi se, naravno, o mogućim scenarijima) osjetno odgodilo ponovno apliciranje. Svi ovi stavovi nikako ne znače da EU mijenja svoje uvjete Hrvatskoj i da neće nastaviti inzistirati na njihovom punom ispunjavanju, pogotovo onog najaktualnijeg, suradnje s Haagom – ali su također znak da je EU počela ozbiljno razmišljati što treba činiti nakon ovog kruga proširenja. Najviše zagovornika ima ideja davanja kandidatskog statusa svim zemljama jugoistočne Europe.

V. CVOK