Argumenti za kratki zakon kojim bi se taj sud osnovao kao dio redovnoga sudstva s posebnim nadležnostima, jesu u iskustvima u dosad provedenim postupcima za optuženja počinitelja ratnih zločina. Mjesna nadležnost sudova nije najsretniji izbor suda na kojem će se voditi glavna rasprava. Nisu svi sudovi jednako kadrovski jaki za takve postupke i nisu sve sredine jednako spremne za suđenja »našim dečkima«. Ratne rane su svježe, politički lobiji u nadolasku još jedne izborne runde moćni, a mogući svjedoci podložni više običnom strahu od posljedica svjedočenja nego od sudačkih kazni za procesnu nedisciplinu.

Argumenti protiv navedeni su u trenutku kad je osnovan Uskok. Rečeno je, specijalni tužitelji za specijalne predmete potcjenjivanje je državnoodvjetničke struke i svih njenih zaposlenih, jer se za personalni sastav boraca protiv organiziranog kriminala i korupcije traže »ibermenši«. Bačena je sjena i na županijska državna odvjetništva izvan Rijeke, Osijeka, Splita i Zagreba jer Uskok ima sjedište samo u ta četiri grada. Prenosi li se taj pristup i u ideju o sudu za ratne zločine i ne poništava li se učinak županijskih sudova kojih je trenutačno u Hrvatskoj više nego županija?

Prema informacijama dostupnim Vjesniku, zakon bi trebao biti vrlo brzo u proceduri, bio bi kratak (materijalne i procesne norme bile bi iz sadržaja kaznenog i procesnog zakona), ne bi imao zasebne prostorije, a suci zaposleni u tom sudu bili bi izuzeti iz kaznenih odjela svojih sudova.