BRUXELLES - U posljednjoj rundi pregovora pred sastanak šefova i vlada europske petnaestorice, koji će se u četvrtak i petak održati u Kopenhagehu, samo su tri od 10 kandidatskih zemalja zaključile pregovore o ulasku u Europsku uniju. Cipar je posljednja poglavlja pregovora zaključio u ponedjeljak, na rubu bruxelleskoga sastanka Europskoga vijeća općih poslova i vanjskih odnosa (GAERC), dok su Estonija i Slovačka načelno prihvatile ponuđeni financijski paket, a potpisat će ga u Kopenhagenu.

Prema tome paketu, poljoprivrednici iz kandidatskih zemalja u prvoj će godini članstva, 2004., dobiti samo 25 posto izravne novčane pomoći koju iz europskoga proračuna uživaju njihovi kolege iz sadašnjih država članica, a s njima će se izjednačiti tek 2013. godine. No, vlade će budućih članica EU moći do 20 posto novca koje dobiju iz strukturnih fondova za seoski razvoj smjeti preusmjeriti u tu pomoć pa će ona, zapravo, u prvoj godini moći doseći 40 posto.

Mađari su zaključili poglavlje o tržišnome natjecanju nakon što im je EU dopustio da porezne olakšice za strane ulagače zadrže do isteka ugovorenoga roka, a ne do trenutka ulaska u ujedinjenu Europu. Mađari su, kao i Česi, prihvatili prijedlog o izravnoj pomoći poljoprivrednicima, no i jedni i drugi još nastoje podići dopuštene kvote poljoprivrednih proizvoda i izboriti se za veću naknadu uplate u zajednički proračun.

Uz Poljsku, i Malta, u kojoj je euroskepticizam prilično jak, nije prihvatila europsku novčanu ponudu i nastojat će se u Kopenhagenu izboriti za povoljniji položaj.

Stojan de Prato

BRUXELLES - Nakon što je u zaključcima prethodna dva sastanka Europskoga vijeća općih poslova i vanjskih odnosa (GAERC) Hrvatska bila upozorena da će se njezino približavanje EU otežati i usporiti ne bude li potpuno surađivala s Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju u Den Haagu, u jučerašnjim se GAERC-ovim zaključcima o Zapadnome Balkanu Hrvatsku se više, ni izravno ni neizravno, ne spominje.(SdP)

"Borbu do kraja" najavio je poljski premijer Leszek Miller pred sastanak šefova država i vlada Europske unije, koji će održati u četvrtak i petak u Kopenhagenu, pod predsjedanjem danskoga premijera Andersa Fogha Rasmussena. Poljska vlada zahtijeva milijardu eura više iz središnje europske blagajne no što su to sadašnja europska petnaestorica spremna izdvojiti za potporu poljoprivrednicima iz najveće među 10 kandidatskih zemalja iz ovoga kruga proširenja te za nadoknadu troškova ulaska u EU.

Poljska je zahtjev za članstvo u EU podnijela još 1994. godine, no njezinu je kandidaturu Europsko povjerenstvo (EC) prihvatilo tek 1997., nakon što je u Sejmu, poljskome saboru, prihvaćen novi demokratski ustav. EC je tada ustanovio da je Poljska ispunila kopenhaške kriterije za početak pregovora o članstvu, a i prema najnovijemu izvještaju EC, iz listopada ove godine, ona nastavlja "učvršćivati i produbljivati postojansot svojih ustanova i jamčiti demokraciju, vladavinu prava, ljudska prava, te poštovanje i zaštitu manjina". U većini je područja Poljska svoje zakonodavstvo i propise uskladila s Ugovorima EU, a gotovo je posve zadovoljila i kriterije za ulazak u Europsku monetarnu uniju, tj. za uvođenje eura.

Kao i Hrvatskoj, najveća zamjerka EC Poljskoj ostaje nedjelotvornost pravnoga sustava, a spominje se i dalje korupcija kao razlog za "ozbiljnu zabrinutost".

Od lanjskoga listopada na vlasti je koalicija Millerova Saveza demokratske ljevice i Seljačke stranke, kojoj je, uz ulazak u EU, glavni cilj stabilizacija gospodarstva nakon što je, tijekom prethodne vlade desnoga središta, jako porasla nezaposlenost, dok su plaće i gospodarski rast vrlo niski. Naime, usprkos milijardama dolara stranih ulaganja, godišnji je društveni proizvod po stanovniku tek 4200 dolara, gotovo dvostruko manji nego u susjednim baltičkim državama, a 500 je dolara niži i od hrvatskoga.

Gotovo je petina Poljaka zaposlena u poljoprivredi, na 60 posto ozemlja, a ostvaruju samo pet posto ukupnoga društvenoga proizvoda. To dodatno objašnjava osjetljivost Millerove vlade na utjecaj Zajedničke poljoprivredne politike EU na taj dio pučanstva.

Stojan de Prato