ZAGREB — O značenju prvog Nacionalnog programa RH za pridruživanje EU-u 2003. godine, što će se na Vladi naći danas, govore i poruke o potrebi konsenzusa, što su u javnost ovih dana poslali predstavnici vladajućih i oporbenih stranaka. Nacionalni program je prvi takav dokument koji objedinjuje godišnje planiranje, kratkoročne ciljeve i nadzor procesa pridruživanja u različitim sektorima, polazeći od ocjene da je članstvo u EU-u nacionalni i strateški cilj Vlade.

Izradom nacionalnog programa rukovodilo je Ministarstvo za europske integracije sa svim tijelima državne uprave, raznim institucijama i nevladinim sektorom. Mišljenja na predloženi program nije dalo samo šest institucija i ministarstava, 11 ih je bilo bez posebnih primjedbi, a od pristiglih samo jedna primjedba nije uvažena.

Program obuhvaća više od 370 zakonodavnih, analitičkih i institucionalnih mjera, a zamišljen je kao "živi dokument" koji će se redovito dopunjavati i korigirati. Političke smjernice za to davat će Vlada putem svojih koordinacija koje će o nacionalnom programu raspravljati svaka dva mjeseca.

Nacionalni program usmjeren je na nekoliko tema: ispunjavanje političkih kriterija, gospodarsku prilagodbu, usklađivanje zakonodavstva, jačanje administrativne sposobnosti za provedbu reformi, te na informiranje domaće javnosti o cijelom procesu, odnosno posljedicama za građane koji će proizići iz političkih i ekonomskih odluka na putu za EU.

Prioriteti političkih kriterija za ulazak u Europu su reforma pravosuđa, antikorupcijske mjere, sloboda medija, poštovanje ljudskih i manjinskih prava u državi vladavine prava, te jačanje regionalne suradnje. Nacionalni program za svaki kriterij navodi zadatke i rokove izvršenja.