ZAGREB, 13. prosinca - Sjednica Vlade kasnila je u četvrtak oko sat i dvadeset minuta zbog burne rasprave na tzv. užem kabinetu. Premijer Ivica Račan je kašnjenje obrazložio rješavanjem problema koji su se pojavili u užurbanom predblagdanskom radu Vlade i Sabora. Budući da je Sabor već počeo raspravu o Ustavnom zakonu o pravima manjina, većina je novinara zaključila da je problem u tome. Međutim, nije bilo tako. Vladina sjednica kasnila je zbog, tko zna kojeg po redu, prepucavanja koalicijskih partnera u zadnji čas, samo nekoliko minuta prije nego što je sjednica trebala početi. I to o pitanjima koja su bez ikakva protivljenja bilo kojeg sudionika prošla sve pripremne faze na Vladinim koordinacijama i drugim tijelima.

No, nije se žučno raspravljalo samo o tome. Prijepornim se uspostavilo i imenovanje Vladina povjerenika u Virovitici, čija je dužnost tehnički voditi upravu do skorih izbora. Za povjerenicu je imenovana Danica Radić, pisalo je u priopćenju s Vladine zatvorene sjednice koje su mediji dobili u četvrtak. U petak pak je novinarima iz Vladina ureda za odnose s javnošću stigao ispravak prema kojem se o tome, navodno, uopće nije raspravljalo, odnosno prema kojem je imenovanje novog povjerenika prebačeno na jednu od sljedećih sjednica. Prijepor je, kažu upućeni, izbio zbog toga jer HSS, točnije njegov ministar Željko Pecek, za povjerenicu nije htio Danicu Radić nego jednu drugu, sebi politički blisku osobu.

Kad se tome doda i neslaganje SDP-a i HSS-a u slučaju Duhana Slatine, koje je također bilo spomenuto na toj burnoj sjednici Ivice Račana i njegovih najbližih suradnika, postaje jasno da se koalicijska sloga i nakon izlaska Budišina HSLS-a postiže teškom mukom, točnije mnogo teže nego što to sudionici tih rasprava žele priznati.

Glavni kamen smutnje je, očito, privatizacija koju je HSS posljednjih mjeseci izabrao za temu na kojoj želi izgraditi imidž jake stranke koja nije samo SDP-ov koalicijski privjesak, te tako izboriti dodatne glasove. Put do njih vidi u promjeni dosadašnjeg privatizacijskog smjera, od kojega, pak, SDP ne želi odustati. Na formalnoj razini taj je sukob najočitiji u zasad neizvjesnoj borbi za mjesto predsjednika Hrvatskog fonda za privatizaciju. Uskoro bi se u središtu pozornosti javnosti na tom polju mogle naći i neke druge teme, primjerice namjera Vlade da do kraja 2004. u privatne ruke preda 51 posto Hrvatske poštanske banke.