Dodatni dokazni materijal, koji se tiče ovog slučaja i nalazi se u posjedu Haaškog suda, ima više od dvije i pol tisuće dokumenata, samo je dio u sada već ustaljenoj razmjeni podataka između hrvatskih pravosudnih organa i Haaškog suda, a koja je intenzivirana ovog ljeta. Hrvatska je strana Tužiteljstvu Međunarodnog suda za ratne zločine do sada uputila kaznene predmete s opsežnim dokaznim materijalima protiv Milana Martića zbog granatiranja Zagreba, kao i spise s potrebnom dokumentacijom vezanom uz zločine za koje se terete Radovan Karadžić, Veljko Kadijević, Goran Hadžić i još neki dužnosnici ondašnje SAO krajine i Republike Srpske, za koje je Haag pokazivao naročit interes.

U suradnji dvaju tijela posebna pažnja Haaga bila je uperena na drastičan zločin nad civilima u Paulin Dvoru, a zbog tog slučaja, kao i zbog još nekih obrada koje za sada samostalno hrvatska policija i tužiteljstvo provode na vukovarskom, sisačkom i osječkom području, istražitelji Međunarodnog suda za ratne zločine prije mjesec i pol boravili su u Zagrebu. Što se tiče konkretnog slučaja, odnosno ratnih zločina nad civilnim zarobljenicima u Lori, nije nepoznat podatak da su brojne nevladine i međunarodne organizacije, a što je posebno bilo apostrofirano u tadašnjem izvještaju UN-ova posebnog izaslanika za ljudska prava Tadeusza Mazowieckog, bile zabrinute zbog nerazjašnjenih smrti civila. Broj splitskih građana srpske nacionalnosti koji su u to vrijeme bili zatočeni u Lori ni danas nije precizno utvrđen, jer određeni dio zarobljenika nigdje nije bio evidentiran.

T. DISOPRA

Hrvatska Vlada danas je na zatvorenoj sjednici donijela Odluku o deklasifikaciji zapisa nastalih djelovanjem dr. Franje Tuđmana, kao predsjednika Republike Hrvatske, navedenih u zahtjevu Tužiteljstva Međunarodnog kaznenog suda za područje bivše Jugoslavije, te o predaji tih zapisa Tužiteljstvu, priopćeno je iz Vladina Ureda za odnose s javnošću.

Glasnogovornica glavne haaške tužiteljice Florence Hartmann u kratkom razgovoru nam je još jednom potvrdila da je rasvjetljavanje slučaja Lora, koje je prepušteno hrvatskom pravosuđu, svojevrsni ispit zrelosti te da bi na tom primjeru trebalo pokazati je li uopće spremno provesti postupke za ratne zločine. Međunarodni sud za ratne zločine, kazala je Hartmann, koncentrirao se na procese optuženima po najvišoj zapovjednoj liniji, što s osmoricom bivših vojnih policajaca nije bio slučaj.