Izbor na skupštini 84 članice početkom veljače 2003. godine u newyorškom sjedištu UN-a bio bi priznanje hrvatskom stručnjaku za kazneno procesno pravo, Sveučilištu i Pravnom fakultetu u Zagrebu na kojem radi, a onda i državi koja je sporazum o osnivanju Suda potpisala među prvim članicama međunarodne zajednice / Koliko se zasad zna, kandidaturu za suce podnijelo je 40 država za 18 sudačkih mjesta

U trenutku kad je Vlada Republike Hrvatske raspisala natječaj za to sudačko mjesto spominjalo se jedino i isključivo ime dr. Ive Josipovića. Možda je to na neki način i obeshrabrilo ostale moguće kandidate da se prijave na natječaj. Svejedno, kandidatura dr. Ive Josipovića ozbiljan je kadrovski čin Vlade. Jer, riječ je o stručnjaku za kazneno pravo, za međunarodno kazneno pravo i za trendove koji u tom pravnom području trenutno vrijede u svjetskim razmjerima. Vjesnik je uspio saznati da na prvi prijedlog da se prijavi na natječaj, dr. Ivo Josipović, nije reagirao pozitivno. Zašto je promijenio odluku?

»Poticaj za sudjelovanje u postupku za izbor na mjesto suca Međunarodnog kaznenog suda dobio sam odmah od većeg broja kolega. Posebno mi je značila podrška profesora Pravnog fakulteta u Zagrebu. Osim toga, činilo mi se logičnim da se nakon desetak godina intenzivnog bavljenja međunarodnim kaznenim pravom okušam i u praksi. Naravno, odluka o tome nije bila laka, jer eventualni uspjeh u postupku izbora unosi velike promjene u redovni profesionalni i privatni život. Zato sam jedno vrijeme malo dvojio o tome da li da sudjelujem u tom postupku, no profesionalni interes bio je jači. Dođe li do izbora, smatrao bih to osobnim priznanjem, ali i pohvalom svom sveučilištu i fakultetu te Hrvatskoj koja, s obzirom na sve okolnosti, ima znatno iskustvo u suradnji s međunarodnim pravosuđem«, rekao je Vjesniku dr. Ivo Josipović.

Procedura izbora 18 sudaca Međunarodnog kaznenog suda u Haagu nije jednostavna. Temeljem članka 36. Rimskog statuta, države su pozvane predložiti kandidate za suce. Hrvatska je to učinila objavom natječaja za taj izbor. No, uvjeti su iznimno zahtjevni. Podrazumijeva se neovisnost i moralnost kandidata, a traže se najviši stručni kriteriji, posebice oni u vezi s poznavanjem međunarodnog kaznenog prava, humanitarnog prava i ljudskih prava. Očekuje se da će države kao svoje kandidate istaknuti osobe koje odgovaraju kriterijima za izbor na najviša pravosudna mjesta u nacionalnim državama odakle kandidatura dolazi.

Nacionalna procedura samo je prvi dio postupka koji slijedi. Odluku o kandidatima donosi Skupština država članica. Njih je zasad u obitelji međunarodne zajednice samo 84. Razlozi su poznati, jer Sjedinjene Američke Države odbijaju prihvatiti nadležnost takvog sudišta i za svoje građane. Lobirajući u međunarodnoj zajednici, posebno među državama koje ekonomski ovise o američkom kapitalu, Amerikanci su zaustavili proces ratifikacije Rimskoga statuta.

Međutim, norme za izbor sudaca su jasne. Konačni izbor ovisit će i o kriterijima koji jamče ravnomjernu raspodjelu sudačkih mjesta po regijama u svijetu, o posebnim pravnim podstrukama. Osobito se to odnosi na kazneno, odnosno na međunarodno pravo. Slijedi kriterij dovoljne zastupljenosti žena u sastavu budućeg suda te ravnomjernost u zastupljenosti teoretičara i sudaca praktičara.

Dr. Ivo Josipović je zagrebački đak, rođen 1957. godine i posjednik je dviju diploma. Fakultet je završio u predmetu kompozicije na Muzičkoj akademiji, a diplomirao je i na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Glazbena javnost smatra ga jednim od predstavnika hrvatske moderne glazbe, a pravnici ga »svojataju« kao predstavnika mlađeg pravnog naraštaja koji smatra da predavanja i ispiti na fakultetu nisu jedina obveza sveučilišnog nastavnika. Autor je većeg broja stručnih knjiga te sudionik javnih rasprava, uključujući saborske polemike o tome kako bi pojedini dijelovi kazneno-pravnog zakonodavstva trebali izgledati.

Vlado Rajić