U prvoj polovici ove godine Hrvatska se mora potvrditi kao ozbiljna država koja prihvaća i provodi europske zakone kako bi Unija pozitivno odgovorila na kandidaturu službenog Zagreba za punopravno članstvo. Uz to, s obzirom na nesređeno stanje u jugoistočnoj Europi, Hrvatska vjerojatno ima posljednju prigodu kapitalizirati činjenicu da je najnaprednija zemlja regije

ZAGREB, 1. siječnja - S prvim danom 2003. Grčka je službeno preuzela šestomjesečno rotirajuće predsjedanje Europskom unijom. Grčko predsjedništvo već je najavilo da će, u sklopu vanjske politike Unije, staviti naglasak na odnos prema zapadnom Balkanu, odnosno prema zemljama obuhvaćenim procesom stabilizacije i pridruživanja. Atena će, kako se navodi, ponuditi jasnu europsku perspektivu balkanskoj regiji, a tih šest mjeseci bit će od iznimne važnosti za hrvatske ambicije u približavanju Europskoj uniji.

Na kraju grčkog predsjedanja, u Solunu će se 21. lipnja održati sastanak na vrhu Europske unije sa zemljama zapadnog Balkana. Taj je skup nastavak tzv. zagrebačkog procesa započetog u studenom 2000., kad je EU na summitu u Zagrebu na temeljima zaključaka iz Feire, dala jasnu perspektivu članstva zemljama u regiji na individualnoj osnovi.

Hrvatska se diplomacija nada da će kandidatura Zagreba, koju se planira podnijeti u veljači, naići na pozitivan odgovor budući da će do tada biti ispunjen barem dio političkih preduvjeta. Donesen je Ustavni zakon o pravima manjina, a do veljače trebala bi biti riješena zakonska regulativa vezana uz HRT , koja bi taj medij smjestila u okvir jasno izrečenog uvjeta Unije - javne televizije lišene utjecaja politike. EU će pomno promatrati i napredak kad je u pitanju povratak izbjeglica i njihove imovine, te reformu pravosuđa. Kad je riječ o povratku, strani promatrači već sada najavljuju da bi Hrvatska vrlo brzo morala započeti rješavati pitanje stanarskog prava.

Sasvim je sigurno da za vrijeme grčkog predsjedanja Hrvatska neće dobiti nikakvu službenu reakciju na podnošenje zahtjeva za punopravno članstvo, jer je za tu proceduru u pravilu potrebna godina dana. Takav tajming odgovara i samoj Uniji koja će pričekati izbore u Hrvatskoj i vidjeti tko će doći na vlast, odnosno procijeniti je li ta vlada spremna ispunjavati europske standarde. Na tu zadaću dosad se najsnažnije obvezala Račanova vlada prihvaćajući nacionalni program za približavanje Europskoj uniji.

Hrvatski su diplomati svjesni da do kraja grčkog predsjedanja neće biti odgovora na zahtjev za punopravno članstvo, no nadaju se će u Solunu biti pozitivnih reakcija biti - barem neslužbenih. Od grčkog predsjedavanja očekuje se veća senzibilnost prema regiji, a Hrvatska će pokušati to iskoristiti kako bi dobila snažniju novčanu pomoć Unije. Naime, veća pomoć iz Bruxellesa dolazi zemljama tek u poodmakloj fazi integracije u EU.