Vjesnik: 02. 01. 2003.

Grci i Talijani zajednički odlučuju o zapadnom Balkanu

Nije isključeno da se Hrvatsku proglasi kandidatom, ali na »turski« način, dakle bez otvaranja pregovora / Pregovori bi mogli početi nakon izbora u Hrvatskoj kad se EU uvjeri da su i vlada i zemlja stabilne, dakle da je proces demokratizacije »nepovratan«

BRUXELLES, 1. siječnja (Od Vjesnikove dopisnice) - Započelo je šest mjeseci grčkog predsjedanja Europskom unijom koji neće biti dinamični i napeti kao danska polovica godine, ali će morati donijeti neke bitne promjene, važne za EU u dolazećim godinama pa i desetljećima.

Grčka je za moto predsjedanja istaknula kratki i znakovit slogan - »Naša Europa«. To upućuje da Atena kao osnovnu obvezu u svom programu rada ističe važnost integracijske prakse.

Novi povijesni datum Europske unije bit će 6. travnja, dan potpisivanja pristupnih sporazuma s deset novih članica Unije. No, Grčkoj to nije jedina zadaća. Ona će intenzivno podsjećati brojna zastupnička tijela u EU da na vrijeme ratificiraju pristupne sporazume deset zemalja kako birokratska procedura ne bi ugrozila povijesni korak proširenja.

Ateni je dopao i politički neugodan, tvrd orah budućnosti Cipra. Grčka je obećala da će učiniti sve kako bi i turski jezik s 1. svibnja 2004. (dan proširenja EU) postao službeni jezik Unije, što bi značilo da je Grčkoj uspjelo pokrenuti bitne pomake u udruživanju (ili kantonizaciji) razjedinjenog otoka.

Grci će morati kvalitativno pridonijeti raspravi o tome što nakon proširenja.

Grci i Talijani, čije predsjedanje slijedi nakon grčkog, zajednički rade na koncepciji integracijske budućnosti zapadnog Balkana. Države EU nisu jedinstvene u viđenju toga kako će se provoditi buduće nesporno integriranje. Pritom se svi slažu da velika Europa nije ni velika ni Europa bez integrirane »sive balkanske zone«. No, u posljednjih godinu dana nitko nije imao vremena, vizije, volje niti želje staviti na stol raspoložive opcije.

Nije isključeno da se Hrvatsku proglasi kandidatom, ali na »turski« način, dakle bez otvaranja pregovora. Sami pregovori mogli bi započeti nakon sljedećih izbora u Hrvatskoj, ali tek kad se EU uvjeri da su i vlada i zemlja stabilne, odnosno da je proces demokratizacije i demokratske konsolidacije »nepovratan«.

Sve u svemu, strategija Europske unije prema zapadnom Balkanu ne bi trebala donijeti ništa novog osim instrumenata kohezije. Pozivajući se na iskustva prošlih proširenja, može se prognozirati da EU neće inzistirati na zajedničkom ulasku svih država u EU jer ih u slučaju zapadnog Balkana doslovno dijele godine, pa i desetljeća u stupnju razvoja, i to ne samo gospodarskog. U praksi, Španjolska je ušla u EU godinu kasnije čekajući zaostali Portugal, no to je krajnja granica koliko Unija može otezati otvaranjem vrata nekoj državi.

Grčko predsjedništvo najavilo je da će raditi na rezultatima rasprava o Konvenciji o budućnosti Europe. Pokrenut će i rad međuvladine konferencije o konceptu okvira u kojima bi se velika Europa trebala bez problema i zastoja razvijati u idućih pola stoljeća.

Lada Stipić-Niseteo

Papandreu: Proširenje EU na 25 članica neće stvoriti nove podjele u Europi

ATENA, 1. siječnja - Proširenje EU-a na 25 članica neće stvoriti nove podjele u Europi, istaknuo je u srijedu šef grčke diplomacije Georges Papandreu povodom grčkog preuzimanja predsjedavanja Unijom. »Trebamo nastaviti naše napore da se uspostave čvrste veze sa svim europskim zemljama koje žele pristupiti EU-u«, dodao je. Također je potrebno, istaknuo je grčki ministar vanjskih poslova, pojačati naše odnose sa zemljama iz susjedstva - zemljama Sredozemlja, Kavkaza i Rusijom. (AFP/Hina)