Večernji list: 03. 01. 2003.
U SRBIJI REZULTATI POPISA STANOVNIŠTVA
Hrvata u Vojvodini 20.000 manje
BEOGRAD - Broj Hrvata u Vojvodini u posljednjih je jedanaest godina smanjen za 20.000. Pokazali su to nedavno objavljeni konačni rezultati popisa stanovništva u središnjoj Srbiji i Vojvodini, provodena u travnju 2002. Prema tim rezultatima, od ukupno 70.602 Hrvata koji žive na području Srbije, 56.546 živi u Vojvodini. To je gotovo 20.000 manje nego 1991. godine, kad je na području Vojvodine živjelo 74.808 Hrvata.
Prema popisu iz 1991., koji je, za razliku od popisa iz 2002., proveden i na području Crne Gore i Kosova, u SRJ je živjelo 111.650 Hrvata. O tome koliko među tih 20.000 Hrvata ima onih koji su se u posljednjem desetljeću iselili iz Vojvodine, nema službenih podataka. Rezultati popisa iz travnja 2002. također su pokazali da je u posljednjih jedanaest godina iznimno povećan i broj nacionalno neopredijeljenih, koji je jedanaest puta veći nego 1991., te broj regionalno opredijeljenih, koji je dva puta veći nego 1991. Broj onih koji pripadaju hrvatskoj etničkoj zajednici, a izjašnjavaju se kao Bunjevci, ostao je gotovo isti. Prije jedanaest godina u Vojvodini ih je bilo 21.434, a u ovom se popisu Bunjevcima izjasnilo 19.766 stanovnika. Popis stanovništva iz 2002. također je pokazao da je u Srbiji u proteklom desetljeću smanjen i udio ostalih nacionalnih manjina u ukupnom stanovništvu. Jedina su iznimka Vlasi i Romi. Najviše se smanjio broj onih koji su se izjašnjavali kao Jugoslaveni. Ima ih čak četiri puta manje nego 1991. U ovom se popisu Jugoslavenima izjasnilo oko 81.000 stanovnika, dok ih je 1991. bilo oko 313.000.
Od ukupnog broja stanovnika, 7.498.001 na području središnje Srbije i Vojvodine, Srbi su etnički nabrojnija skupina i ima ih 6.212.838 ili 82,86 posto. Na drugom su mjestu Mađari sa 3,91, a zatim Bošnjaci, kojih ima 3,08 posto. Broj Srba prema 1991. ukupno je povećan 2,5 posto, dok je u Vojvodini povećan čak 17,5 posto, što je, prema tumačenjima stručnjaka Statističkog zavoda Srbije, posljedica doseljavanja izbjeglica srpske nacionalnosti iz Hrvatske i BiH.
Z. Bajt