ZAGREB — Presedanski postupak privatizacije Slobodne Dalmacije, prema kojem se 52 posto dionica tvrtke u startu prodaje po cijeni za deset posto većoj od nominalne, te po kojem se prije natječaja za kupnju raspisao poziv na prikupljanje interesa za kupnju Društva, izazvao je već do sada dosta kontroverzi. Prednatječaj je objavljen 23. prosinca, a raspisan je na temelju Odluke Vlade RH od 11. listopada 2001., iako je prema toj odluci Vlade definiran tek plan konsolidacije tvrtke i samo najavljena privatizacija, ali ne u dva koraka, kako je to provedeno u Fondu.

"No, kako sam naknadno upućen, u Fondu su takvu odluku donijeli zbog pritisaka malih dioničara na posljednjoj skupštini Društva. Naime, mali dioničari smatraju kako se ne može izbrisati deset proteklih godina, a neke se stvari ipak ne mogu ispraviti. Samo zbog toga se krenulo u prednatječaj kako bi postupak bio što transparentniji", ustvrdio je dalje visokopozicionirani Vladin dužnosnik.

Izjave visokog Vladina dužnosnika o tome da su mali dioničari inzistirali na prednatječaju demantiraju i Ilija Maršić, predsjednik Udruge polagatelja prava na dionice Slobodne Dalmacije, i Ivo Ivelić, predsjednik Udruge malih dioničara. Ivo Ivelić kaže kako se on osobno slaže s objavom prednatječaja, a ističe da je njegova udruga tražila tek da od 26 posto dionica, koje će besplatno dobiti mali dioničari, 12 posto pripadne članovima ove udruge budući da su od 1993. do sada uredno otplaćivali svoje dionice.Ilija Maršić, pak, misli kako su mali dioničari koji su kupili dionice 1993. u istom statusu kao i Mato Vekić i Ivan Kapetanović koji su preuzeli rizik u poslovanju s državom te od države mogu tražiti odštetu. "Ali to ne mogu tražiti putem 26 posto dionica koje su sada namijenjene upravo zaposlenicima koji 1993. nisu bili u mogućnosti kupiti dionice i zahtijevali su pravičnu privatizaciju tvrtke. A ovih 26 posto dionica koje će sada besplatno dobiti, tek su donekle pravična naknada za štetu koju su oni i Slobodna pretrpjeli tajkunskom privatizacijom poduzeća", rekao nam je Maršić.

Zbog očite konfuzije na relaciji Hrvatski fond za privatizaciju — Upravni odbor HFP-a — Vlada RH, koji se izgleda ne mogu dogovoriti o razlozima provedbe prednatječaja, zamolili smo i Antu Markova, zastupnika Hrvatske seljačke stranke u Hrvatskom saboru i jednog od kandidata čije se ime spominjalo za upražnjeno mjesto predsjednika HFP-a, da pojasni ocjenu HSS-a o privatizaciji Slobodne.

"HSS ocjenjuje da se Slobodna još nije oporavila od bivše neuspjele privatizacije te da bi trebalo malo stati na loptu, ne treba ni žuriti ni srljati. Čini nam se logično da je najprije trebalo pokušati pronaći zajedničko rješenje sa zaposlenicima i lokalnom upravom, Gradom, Županijom ili cijelom regijom. Pri tome ne treba zaboraviti ni prodaju putem burze, jer je to generalni plan HSS-a kako bi trebalo provoditi daljnju privatizaciju portfelja HFP-a. Međutim, na našu generalnu strategiju još se nije očitovao koalicijski partner. HSS očekuje da će to uslijediti najkasnije do polovice siječnja", rekao nam je Markov.

Ove riječi Ante Markova upućuju kako bi Slobodna mogla postati još jedan kamen koalicijskog spoticanja, pogotovo na razini SDP-HSS, s tim da ipak treba podsjetiti kako se "Sunčani Hvar" prodaje po cijeni za samo 25 posto od nominalne, dok se državna polovica Slobodne Dalmacije namjerava prodavati po cijeni 10 posto većoj od nominalne. Tako je barem najavio Krešimir Starčević na konferenciji za novinare, održanoj 20. prosinca.

Što se tiče pristiglih ponuda na prednatječaj, u sektoru prodaje HFP-a bili su voljni tek kazati kako ne mogu davati nikakve službene informacije do završetka prednatječaja, dakle do 20. siječnja. Iz neslužbenih izvora ipak saznajemo kako su do sada neki zainteresirani kupci s HFP-om kontaktirali samo telefonski, no do ovoga petka nitko nije zatražio dokumentaciju o Slobodnoj niti je izložio svoje referencije.