ZAGREB, 6. siječnja - Europska unija neće ohrabrivati ali ni obeshrabrivati hrvatsku namjeru da krajem veljače uputi službeni zahtjev za punopravno članstvo u Europskoj uniji. Institucije EU-a, zajedno s ključnim zemljama članicama, pričekat će da bi se uvjerili hoće li Hrvatska potvrditi svoje europsko usmjerenje i ispuniti europske standarde na koje se obvezala. Ključna pitanja za pozitivnu ocjenu hrvatskog zahtjeva bit će suradnja s Haaškim sudom, povratak izbjeglica i njihove imovine, reforma pravosuđa i uvođenje temelja za funkcioniranje slobodnog tržišta, kazali su Vjesniku diplomatski izvori.

Hrvatska je krajem prošle godine prihvatila saborsku deklaraciju o približavanju EU, Vlada je donijela nacionalni program za EU, no zbog nastavka svađe unutar koalicije o privatizaciji, nervoze unutar Vlade o nastavku suradnje s Haaškim sudom i posljednjih izjava vezanih uz najavu dolaska američkog veleposlanika za ratne zločine Richarda Prospera, strani promatrači nisu sigurni hoće li koalicija imati snage za vidljiv reformski zahvat i neupitan europski smjer posljednje godine svog mandata.

Ritam približavanja Uniji ovisit će o ispunjavanju standarda u Hrvatskoj, a najvažnija će biti potvrda da proces demokratizacije ne može više ići unatrag - kazali su nam hrvatski diplomati. Iako službenih odgovora na hrvatski zahtjev neće biti, prva naznaka raspoloženja i ocjene europske ozbiljnosti doći će vrlo brzo - Europska komisija krajem ožujka objavljuje godišnje izvješće o napretku u Hrvatskoj.

Na Markovu trgu pak tvrde da su svoje obveze ispunili. No, Hrvatskoj je također važno da što prije nađe rješenje za povrat imovine izbjeglica, odnosno formulu za povrat imovine korisnicima stanarskog prava. Za pokretanje takvog rješenja, navodno, u koaliciji nema dogovora, a vraćanju imovine protivi se HSS.

Uznemirenost u diplomatskim krugovima pojavila se i zbog koalicijske svađe u vezi sa Sunčanim Hvar. Prihvaćajući EU-standarde Hrvatska se mora s vremenom odreći državnog protekcionizma u ekonomiji i prihvatiti načelo slobodnog protoka roba, ljudi i kapitala, pa je svako spominjanje državne ekonomije iz redova vladajućih za EU zabrinjavajuć znak nerazumijevanja ili odbijanja temeljnih načela funkcioniranja EU-a.

Hrvatska će se u ovoj godini, procjenjuju diplomati, suočavati sa sve više sličnih izazova, poput onog s »aferom šećer« kad se vlast, zbog uvezenog pa preprodanog šećera, za koji je tvrdila da je hrvatski, posvađala s Europskom komisijom i tri članice EU-a. I pokušala u Bruxelles poslati pismo s prijetnjom uvođenja protumjera Europskoj uniji. Slanje tog pisma spriječio je ministar vanjskih poslova Tonino Picula.