Vjesnik: 07. 01. 2003.
Grčka ponovo predlaže federaciju balkanskih država
Zemlje Balkana moraju imati budućnost u Europi i mi bismo za našeg predsjedavanja EU-om trebali ubrzati taj proces, izjavio je grčki ministar vanjskih poslova Georgios Papandreou
BRUXELLES, 6. siječnja (Od Vjesnikove dopisnice) - U Grčkoj se ponovo diskutira o federaciji balkanskih država, izjavio je u prigodnom intervjuu (između brojnih inih tema) njemačkoj novini Süddeutsche Zeitung, ministar vanjskih poslova predsjedavajuće zemlje Europskom unijom Georgios Papandreou. Rečenica je izdvojena iz nekoliko kraćih konstatacija o regiji jugoistočne E
urope, u odgovoru na pitanje »Slovenija postaje članicom EU, vidite li europsku budućnost za ostale zemlje regije«.Ministar je odgovor formulirao na način da je prvo ustvrdio kako već i površan pogled na kartu pokazuje »crnu rupu« u sredini regije, regije koja će »vrlo skoro dobrim dijelom postati EU«. »Zemlje Balkana moraju imati budućnost u Europi i mi bismo za našeg predsjedavanja trebali ubrzati taj proces. U Grčkoj se ponovo diskutira o federaciji balkanskih država. Europska unija daje mogućnost koriš
tenja ove vizije iz prošlosti za buduću stabilnost regije«.Opcija o kojoj se »diskutiralo«
Ministrova izjava je svojevrsno iznenađenje stoga što se do sada o ovoj opciji nije službeno razmatralo. I neslužbeno se stvaranje nekakve »balkanske federacije« ne smatra ozbiljnom solucijom jer je Europska unija stvaranjem koncepta stabilizacije i pridruživanja po općem uvjerenju osmislila upotrebljiv okvir koji će zemljama ove ministrove »crne rupe« omogućiti ulazak u EU.
Unija je naime, u svoj regionalni paket uvjeta osim kopenhagenskih kriterija političke i gospodarske preobrazbe unijela i dobrosusjedstvo u najširem smislu tog pojma. Jedan od osnovnih elemenata procesa stabilizacije i pridruživanja baš je individualni pristup, dakle tretman zemalja po vlastitim zaslugama i dosezima.
Tražeći pojašnjenje Papandreouove izjave o »balkanskoj federaciji«, dakle o »starome konceptu koji bi mogao biti korišten i u budućnosti«, Vjesnikova je dopisnica pitala one koji bi trebali znati nešto više.
U Ateni, u službi informiranja ministarstva vanjskih poslova nadležni glasnogovornik Panaypotis Beglitis nije dostupan, dostupni su dežurni suradnici koji, uz obavezno podsjećanje »off the record« jer im nije autorizirano davanje izjava, ne znaju ništa više od onoga što je ministar
rekao te da se radi »o konceptu, o opciji o kojoj se razmišlja«. Na pitanje, koliko su ozbiljna ta razmišljanja, slijedi odgovor: »Toliko vam ne možemo kazati«.To novinaru obećava kompliciranu potjeru za informacijama u dolazećim mjesecima točno prema obrascu koji je prošlo grčko predsjedavanje Unijom svim ovdašnjim dopisnicima pretvorio u noćnu moru. Je li je ovaj koncept trenutačno u igri i je li nešto više od ideje u razmatranju?
»Jedino što vam možemo kazati je da je riječ o opciji o kojoj se diskutiralo, ali da to nije nikakva službena opcija, niti jedina opcija. Sada smo u fazi razmatranja svih raspoloživih ideja uključujući i neke stare«, nastavlja sugovornik iz Atene.
U Stalnoj misiji Grčke pri Europskoj uniji bili su i sami iznenađeni ministrovim tumačenjem upotrebe starih instrumenata u korist bolje budućnosti regije, pogotovo što je Aristide Agathocles, grčki veleposlanik pri EU, već u uvertiri grčkog predsjedavanja EU-om i, naravno, temeljem instrukcija iz Atene, obrazložio poglede njegove zemlj
e na budući status zemalja regije.Agathocles je upozorio na velike razlike između pet država, razlike u gospodarskom i u političkom dijelu te u njihovom svjetlu istaknuo značaj individualnog pristupa. Kako smo zamoljeni za nešto strpljenja u dolazećim danima kako bi novinaru dali pravi, iscrpan odgovor, odnosno tumačenje o upotrebi starog koncepta za novu regionalnu budućnost, odgovor o tome što je ministar zaista htio reći nije dobiven ni na ovoj adresi.
Na idućoj adresi, u Europskoj komisiji uvijek su se ponosili svojom dosljednom i po mjeri skrojenom politikom regionalnog pristupa i procesom stabilizacije i pridruživanja kao krunom diplomatskog rada na osmišljavanju zajedničke vanjske i sigurnosne politike. Glasnogovornica Komisije je »prvi put čula« za
»federativni« koncept.»Što se Komisije tiče, za sada je jedino što imamo i što je službeno, proces stabilizacije i pridruživanja. Koncept je uspješan, prema tome, zašto ga mijenjati; mi ćemo se zalagati samo za njegovo ojačavanje i u tom će smjeru ići naši
napori«, mišljenje je euro-vlade.U ovome se stilu nedavno o izgledima balkanskih zemalja za članstvo u Uniji očitovao i Komisijin predsjednik Romano Prodi. »Proširenje Europske unije, dakle re-unifikacija Europe biti će gotovo tek kada uđu i države jugoistočne Europe«, rekao je Prodi.
Europska komisija je k tome nedavno objelodanila iscrpnu analizu ekonomije regije u kojoj je suhim jezikom brojki i činjenica veoma istaknuta velika razlika između zemalja, što je Komisijinom vanjskopolitičkom pogonu dodatan argument za očuvanje politike individualnog pristupa. U Ministarskom vijeću su prvi dali startni znak za raspravu o perspektivama regije jugoistočne Europe pokrenuvši u uredu Javiera Solane »oluju« zagovornika različitih opcija za Balkan. Predstavnici ne
vladinih udruga, specijaliziranih instituta i stručnjaci za regiju uglavnom su istaknuli značaj što bržeg i efikasnijeg integriranja zemalja regije u tkivo europske Unije. U uredu Solanine glasnogovornice ponovno veliki upitnik nakon našeg pitanja što je to s »federacijom«.»O ovome, priznajem, nismo ništa čuli«, odgovara C. Gallach. U dolazećim će se danima, kako to obično biva s poslovima Europske unije, pokazati da li je ideja bila tek ideja koja se ponovno našla na stolu ili, koncept naglo dobiva svoje zagovornike čak i na najvišim pozicijama. Nesumnjivo, mogle bi biti zanimljive posljedice izvlačenja iz naftalina zaboravljene »balkanske federacije«. O njezinoj sudbini ipak će odlučivati još 14 država - članica, ali i same zemlje regije.
Lada Stipić – N
iseteo