Vjesnik: 09. 01. 2003.

Slovenski predstavnik za sukcesiju tvrdi da dug Ljubljanske banke mora isplatiti Hrvatska

LJUBLJANA, 8. siječnja - Hrvatska je vlada još 1991. godine prihvatila, a Sabor na dan osamostaljenja Hrvatske potvrdio, zakon kojim je devizna štednja Ljubljanske banke Zagreb priznata kao obveza hrvatske države, tvrdi se u prilogu koji je u srijedu u svom glavnom večernjem dnevniku objavila slovenska televizija. Također je ustvrđeno da hrvatske vlasti još od 1991. godine zavode hrvatske štediše Ljubljanske banke da su njihove devize u Sloveniji.

»Hrvatska je 1991. prihvatila teritorijalno načelo isplate devizne štednje, jednako kao i Slovenija«, izjavio je za slovensku televiziju predstavnik slovenske vlade za pitanja sukcesije Rudi Gabrovec. Po njegovim će riječima Slovenija dokumente koji dokazuju da je Hrvatska zakonski obvezna isplatiti štediše, a ne Slovenija, dostaviti Banci za međunarodna poravnanja (BIS) u Baselu gdje se rješava pitanje stare devizne štednje banaka s područja bivše Jugoslavije.

»O tome je bilo napravljena pravna ekspertiza naših stručnjaka, pa ćemo o njoj obavijestiti BIS i Međunarodni monetarni fond«, izjavio je Gabrovec, spomenuvši da je Hrvatska jedina država s područja bivše Jugoslavije koja još nije ratificirala bečki sporazum o sukcesiji SFRJ kojim je određeno da se pitanjem devizne štednje bavi Banka za međunarodna poravnanja. (Hina)

Slovenski parlament će o Krškom raspravljati tijekom siječnja?

LJUBLJANA, 8. siječnja - Slovenski bi parlament ovaj mjesec trebao raspravljati o ratifikaciji lani potpisanog međudržavnog Sporazuma o nuklearci Krško, piše u srijedu ljubljansko Delo. »Nakon odluke ustavnog suda da Sporazum nije u suprotnosti s ustavom, više nema osnovanog razloga da se ratifikacija odgađa«, izjavio je slovenski ministar za okoliš i prostor Janez Kopač. Slovensko ministarstvo vanjskih poslova u vezi s ratifikacijom sporazuma o nuklearci u priopćenju za Delo navelo je da će se vlada o pitanjima vezanim uz pojedina pitanja ratifikacijskog dokumenta opredijeliti prigodom rasprave u parlamentu kad ratifikacija dođe na dnevni red i ne prije toga. Kopač je dodao da su s Hrvatskom u svakom slučaju potrebni dodatni pregovori kako se nakon ratifikacije ne bi otvarala pitanja starih financijskih obveza dviju strana. (Hina)