Slobodna Dalmacija: 11. 01. 2003.
DUG LJUBLJANSKE BANKE JOŠ JEDNOM UZNEMIRIO JAVNOST DVIJU DRŽAVA
Novo zaoštravanje odnosa između Hrvatske i Slovenije
ZAGREB/LJUBLJANA — Problem vraćanja dug
a Ljubljanske banke hrvatskim štedišama ponovno je zaoštrio donedavno primirene odnose na liniji Zagreb - Ljubljana.Slovenski dužnosnici požuruju rješavanje ovoga pitanja zato jer im u priključenju Europskoj uniji nikako ne bi odgovarali repovi deviznih dugovanja građanima susjedne zemlje, no pozivanje na teritorijalni princip kojim bi oko 130 tisuća štediša bivše Ljubljanske banke Zagreb trebala namiriti Hrvatska, a ne Slovenija, dužnosnici u Zagrebu smatraju čistom provokacijom.
Na to je oštro reagirao ministar financija Mato Crkvenac koji smatra da se radi o otvorenim slovenskim manipulacijama i provokacijama. Mnogi dužnosnici u Zagrebu skloni su stoga u aktualiziranju duga Ljubljanske banke i vraćanja 150 milijuna eura po teritorijalnom principu tražiti svojevrsni zločesti odgovor Slovenije zbog domaćih polemika i unutarkoalicijskih previranja o ulasku Termi Čatež u Sunčani Hvar.
S obzirom da je u Sloveniji, nakon što je Janez Drnovšek postao predsjednik dežele, u premijersku fotelju zasjeo bivši ministar financija Anton Rop, slovenski i hrvatski analitičari skloni su tvrdnjama da su se obistinile najave o njegovu agresivnijem pristupu rješavanju problema, među kojima su i dugovanja Ljubljanske banke.
Situaciju na liniji Zagreb - Ljubljana zaoštrio je i redovito kontroverzni slovenski šef diplomacije Dmitrij Rupel koji je u petak pred vanjskopolitičkim odborom Državnoga zbora ustvrdio da teze o odgovornosti Hrvatske za vraćanje duga štedišama Ljubljanske banke Zagreb samo ojačavaju službeno stajalište Vlade u Ljubljani. Hrvatska još uvijek nije ratificirala Sporazum o sukcesiji potpisan prije dvije godine u Beču i to Slovenija zamjera Hrvatskoj, zato jer pitanje Ljubljanske banke ulazi u sukcesijsku problematiku.
Međutim, razlozi zbog kojih Hrvatska taj dokument nije ratificirala vrlo su jasni; naša zemlja nije spremna dati zeleno svjetlo za zaživljavanje tog dokumenta sve dok se ne otkrije gdje su nestala sredstva iz zajedničkih deviznih rezervi. Budući da se radi o visokom iznosu, Hrvatska ne želi riskirati mogućnost da se tom novcu izgubi svaki trag, jer bi i on trebao ući u sukcesijsku masu.
Lavinu je pokrenuo vođa slovenskog sukcesijskog tima Rudolf Grabovec koji je ustvrdio da je nastankom i priznanjem samostalne Hrvatske nastao i novi odnos na relaciji štediša - država. Zbog toga, pojednostavljeno gledajući, javila se teza da je Hrvatska, kao država koja je dala jamstva za ušteđevinu, sada dužna ta dugovanja isplatiti svojim građanima. Odnosno, kako tvrdi Grabovec, svi su građani koji su na dan hrvatskog osamostaljenja imali deviznu knjižicu na teritoriju Hrvatske bili zaštićeni na jednak način zato što je Hrvatska dala jamstvo svakom štediši pojedinačno pa zbog toga ih treba i namiriti.
Ovakve izjave u Zagrebu su protumačene kao potpune besmislice kojima se kupuje vrijeme i koje idu na štetu ukupnih hrvatsko-slovenskih odnosa.
Bisera LUŠIĆ
RUPEL: NEMAMO OBVEZU PREMA HRVATSKIM ŠTEDIŠAMA
LJUBLJANA — Slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel u petak je pred vanjskopolitičkim odborom slovenskog parlamenta izjavio da teze o odgovornosti Hrvatske za vraćanje duga štedišama Ljubljanske banke Zagreb, koje je u četvrtak u slovenskim medijima plasirao voditelj sukcesijskog tima Rudolf Gabrovec, ojačavaju službeno stajalište vlade u Ljubljani.
— Dokazi da Slovenija nikad nije imala obvezu prema hrvatskim štedišama nekadašnje Ljubljanske banke Zagreb, jer je jamstva odmah nakon raspada Jugoslavije preuzela Hrvatska, ni u čemu ne mijenjaju slovensku politiku prema tom pitanju, nego ju samo ojačavaju - izjavio je Rupel.
Odgovarajući na pitanja zastupnika o napisima u slovenskim medijima da je Hrvatska elektroprivreda (HEP) Sloveniji spremna prodati svoj udio u nuklearki Krško za 720 milijuna eura, Rupel je rekao da na to ne može odgovoriti jer nikakvih službenih ponuda niti HEP-a
niti hrvatske Vlade nije bilo.