Vjesnik: 11. 01. 2003.

Vlada šalje u proceduru novi zakon o radu bez obzira na najave generalnog štrajka

Potpredsjednik Vlade ističe da sindikati, koji najavljuju opći štrajk, nemaju argumente protiv predloženog zakona nego se služe političkim ocjenama poput one da »ova vlada ne zaslužuje potporu« / Ne znam zašto smo mi toliki politički zločinci da ne zaslužujemo potporu sindikata iako oni znaju da smo išli s većom razinom zaštite prava radnika nego što je uobičajeno u Europi, kaže Linić / Novi će zakon, iako smanjuje neka prava radnika kod otpuštanja (otkazni rokovi i otpremnine) zapravo više štititi radnike, pogotovo one zaposlene na određeno vrijeme, naglašava potpredsjednik Vlade

ZAGREB, 10. siječnja - »Vlada će do kraja veljače u saborsku proceduru poslati u prvo čitanje prijedlog novog zakona o radu bez obzira na najavu generalnog štrajka, iako nas je stav sindikata zabrinuo«, kazao je potpredsjednik Vlade Slavko Linić u petak. Vladu zabrinjava najava štrajka zbog problema koje bi mogao stvoriti gospodarstvenicima, ali i loše poruke koje se time šalju ulagačima, objašnjava Linić.

Ističe da sindikati koji najavljuju generalni štrajk, nemaju argumente protiv predloženog zakona nego se služe političkim ocjenama poput one da »ova vlada ne zaslužuje potporu«. »Ne znam zašto smo mi toliki politički zločinci da ne zaslužujemo potporu sindikata iako oni znaju da smo išli s većom razinom zaštite prava radnika nego što je uobičajeno u Europi«, kaže Linić.

Demantirao je i tvrdnje da se taj zakon želi donijeti bez suradnje sa sindikatima, jer je on tu temu prvi put otvorio još 2001. na Plitvicama. Također smatra da saborska procedura, koja omogućava da protekne šest mjeseci između prvog i drugog čitanja, otvara dovoljno prostora za javnu raspravu počevši od rasprava na saborskim odborima, preko prvog čitanja na plenarnoj sjednici do stručnih rasprava na okruglim stolovima. Ipak, čini se da između dva saborska čitanja neće proteći toliko vremena jer je teško očekivati da bi vladajuće stranke dopustile da u predizbornoj godini ta tema tako dugo trese javnu scenu.

Da je SDP odlučan u namjeri da se tržište rada fleksibilizira, u posljednje su vrijeme nekoliko puta potvrdili neki od čelnika te stranke, od Račana preko Linića do Vidovića. No, to ne znači da je zakonu zajamčen siguran prolaz u Saboru jer i Linić priznaje da se unutar koalicije mogu očekivati određeni otpori zbog izbora. »Vidjet ćemo tko je odgovoran, tko samo obećava, a tko radi«, kaže Linić.

Smatra da se taj zakon neće, kao što se prije nekoliko mjeseci spominjalo, moći primjenjivati samo na radnike koji se zaposle nakon što stupi na snagu jer bi to ugrozilo ustavno načelo jednakosti pred zakonom. A prijedloge koji su se mogli čuti, da se zakon donese a primjena odgodi, Linić smatra nekorektnim prema sljedećoj vladi.

Ističe da će novi zakon, iako smanjuje neka prava radnika kod otpuštanja (otkazni rokovi i otpremnine), zapravo više štititi radnike, pogotovo one zaposlene na određeno vrijeme, a oko 80 posto novozaposlenih ima upravo takve ugovore. Prema postojećem zakonu, upozorava, oni nakon isteka ugovora nemaju nikakva prava, a prema novom zakonu bit će im osigurane otpremnine. S druge strane, zakon ipak olakšava rizik pogotovo za male i srednje poduzetnike. »Tko će pokrenuti posao, zaposliti 20 radnika i ući u rizik da izgubi svoju kuću u slučaju neuspjeha? Nitko!«, objašnjava Linić i ističe da bez fleksibilizacije tržišta rada nije moguće provesti restrukturiranje gospodarstva i unaprijediti malo i srednje poduzetništvo koje najbrže otvara nova radna mjesta.

K tome, ako država osigura brzu i efikasnu sudsku zaštitu tih minimalnih prava, koja sindikati u pregovorima o kolektivnim ugovorima mogu povećati, radnička će prava u stvarnosti biti zaštićenija nego danas kad su na papiru veća, ali se na sudu za njih bori godinama. Jedan od mehanizama za efikasnu zaštitu trebala bi biti tijesna suradnja Fine koja bi nadležne inspekcije promptno izvještavala o svim anomalijama u radu tvrtki.

Sanja Kapetanić