Grčko predsjedništvo u suradnji s nasljednikom na predsjedavajućoj poziciji u Europskoj uniji - Italijom, zemljom tradicionalno zainteresiranom za svoje susjedstvo preko Jadrana, dovršava program nastupa EU u regiji za ovu godinu/ Unija bi 28. siječnja trebala usvojiti program ovogodišnje strategije za zapadni Balkan

Prema tzv. policy paper naslovljenom »Zapadni Balkan - agenda za stabilnost, razvoj i integraciju« izrađenom u Ateni u prosincu prošle godine za potrebe grčkog predsjedništva Europskom unijom, jedini zadatak EU-a i Predsjedništva vezan za Hrvatsku jest »ohrabrivanje napretka u procesu ratifikacije Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju« sa svrhom njegova »brzog stupanja na snagu i provedbe«, što pak omogućuje »daljnje produbljivanje odnosa s EU-om«. Glavnina dokumenta posvećena je specifičnoj i složenoj problematici ostalih zemalja regije.

Dokument ne donosi ništa novo. Predstavlja sažet presjek situacije i odnosa na terenu, postavljajući prioritete koji su ugrađeni u službeni program rada grčkog predsjedništva. Prioriteti su - što je za očekivati - stabilnost, sigurnost, mir i gospodarski razvoj. Slijede ih nastavak i produbljivanje procesa stabilizacije i pridruživanja, njegovo jačanje i, što je najbitnije, prilagođavanje vremenima nakon proširenja EU.

Unutar specijalnog tretmana pojačanih napora EU-a, program CARDS ostaje središte i okosnica svih financijskih napora Unije.

Istodobno, grčko predsjedništvo u suradnji s nasljednikom na predsjedavajućoj poziciji u EU - Italijom, zemljom također tradicionalno zainteresiranom za svoje susjedstvo preko Jadrana, dovršava program nastupa Unije u regiji za ovu godinu. Dokument će ovih dana biti poslan na finalnu doradu u Ministarsko vijeće i u države-članice kako bi, nakon te standardne procedure EU-a, uobličen i umiven u svih 15 prijestolnica, došao na dnevni red prvog ovogodišnjeg zasjedanja vanjskopolitičke polovice rada Ministarskog vijeća. Uvertira u siječanjsku sjednicu je turneja predsjedavajućeg Ministarskim vijećem grčkog šefa diplomacije po zemljama regije. EU bi, dakle, 28. siječnja trebao usvojiti program ovogodišnje strategije za zapadni Balkan.

Finale cijelog procesa, ali za duže srednjoročne staze, očekuje se u lipnju na summitu u Solunu. Usuglašenim stavom EU-a trebao bi se početi razrješavati i pitanje sudbine triju milijardi eura proračunskog viška stvorenog ulaskom novih zemalja u Uniju. Izvjesno je da će dio tih novaca otići novim članicama na ime povrata ekstra-troškova, dio će se prebaciti Rumunjskoj, Bugarskoj i Turskoj kako bi »ubrzale napore« za zaokruživanje pregovora, odnosno (za Tursku) provedbu reformi potrebnih da do 2004. stekne dovoljno pozitivnih »točkica« da se pitanje datuma otvaranja pregovora smatra ozbiljnim pitanjem. Ostatak viška će se plasirati u brže reformiranje i integriranje zapadnog Balkana.

Dokument se nadalje bavi nastavkom procesa koje je EU otvorio kako bi sebi olakšao život, dakle sprječavanjem šverca ljudima, oružjem, drogom ili cigaretama te snažnom podrškom razvoju pravosudnog sustava. EU će ispuniti obećanje da će nakon proširenja preuzeti brigu o novom krugu preostalih kandidata što svima donosi bolje dane. Europska komisija zadržava i dalje će koristiti Opću upravu za proširenje tako da sve znanje skupljeno tijekom intenzivnih priprema za »veliki prasak« neće nestati bez traga nakon 1. svibnja 2004., stabilizirani prostor nudi velike izglede za uspješan kraj europskih stabilizacijskih operacija, razvoj gospodarstva zaustavlja sivu ekonomiju i podzemlje.

Krajem veljače Hrvatska će službeno predati zahtjev za dobivanje kandidatskog statusa. U ovim okolnostima i pod uvjetom da ne bude nekakvih negativnog razvoja situacije i iskakanja, veljača je solidan »timing« i pravodobna reakcija. Odgovor na hrvatski zahtjev, dakako, može se očekivati tek kada se EU uvjeri da je Vlada na pravome, dobrome putu, i da je proces demokratizacije i reforme u Hrvatskoj prešao točku od one koja se ocjenjuje »nepovratnom«.