LJUBLJANA - Odbijanjem Beograda da potkraj prošle godine s Ljubljanom potpiše sporazum o slobodnoj trgovini u Sloveniji je nastao dojam da se njihovo gospodarstvo - nakon dvogodišnje ekspanzije u SRJ, BiH, Makedoniju i Hrvatsku, gdje je uloženo 794 milijuna dolara - sada našlo u balkanskom kotlu.

Najvruća će se lanjska poslovna krizna žarišta događati i ove godine. List tvrdi da je u Srbiji ulje na vatru dolio Mercatorov centar u Beogradu (službeni Beograd tvrdi da je zbog njega otkazano potpisivanje sporazuma o slobodnoj trgovini), ali kada bi se objelodanilo da Triglav želi preuzeti najvećeg osiguravatelja, DDOR, odazivi bi u SRJ bili još žešći. Slično je u Makedoniji, gdje se zapelo s prodajom Nove Makedonije Slovencima, a tako slabo ozračje je i u BiH, gdje formalno zapinje u vezi s dugovima Ljubljanske banke tamošnjim štedišama, a u pozadini je neuravnotežena robna razmjena.

Obnovljena su stara predbacivanja o sebičnim i eksploatatorskim nakanama slovenskog kapitala. Na svim se tim točkama slovenska balkanska priča o uspjehu nasukala, a što se poslovnih odnosa s Hrvatskom tiče - list ih ocjenjuje nesnosno slabima. Nakon što je Triglavu lani u vodu pala kupnja Croatije, Petrol se poskliznuo na Ini, a rasprava o Sunčanom Hvaru još traje. Prenapete poslovno-gospodarske odnose do vrelišta je doveo visoki slovenski povjerenik za nasljedstvo Rudolf Gabrovec svojim novim stavovima o potraživanjima hrvatskih deviznih štediša bivše Ljubljanske banke u Hrvatskoj.

Na teškoće poslovanja s balkanskim zemljama te slabe političke odnose slovenski su gospodarstvenici već upozorili premijera Antona Ropa, ali njegova odgovora još nema.

Vlado Zagorac