Večernji list: 16. 01. 2003.

EKSKLUZIVNO CLAUDE JORDA, PREDSJEDNIK SUDA U HAAGU

Ako Hrvatska ne provede odluke Suda, slijede pritisci i sankcije

Politika tužiteljstva, kad su posrijedi Hrvatska i Jugoslavija, usmjerena je na podizanje optužnica protiv najviših nalogodavaca, koji će se ipak procesuirati pred Haaškim sudom

Predsjednik Haaškog suda Claude Jorda sudjelovao je u trodnevnim razgovorima s visokim predstavnikom Paddjyem Ashdownom o utemeljenju posebnog povjerenstva za procesuiranje ratnih zločina na prostoru BiH. U ekskluzivnom razgovoru za "Večernji list" Jorda objašnjava na koji će način povjerenstvo djelovati te govori o mogućnostima uspostave sličnih sudova u Hrvatskoj i Jugoslaviji.

Predsjednik suda osvrnuo se i na slučajeve Janka Bobetka i Ante Gotovine te obnovu sudskog procesa u slučaju Tihomira Blaškića.

- U razgovoru s predstavnicima OHR-a tužiteljica Carla del Ponte i ja tražili smo načine kako u sklopu Suda u BiH utemeljiti posebno povjerenstvo za procesuiranje ratnih zločina počinjenih na prostoru BiH. U Sarajevo smo došli kako bismo ubrzali taj proces jer je zbog procesuiranja predmeta na višoj zapovjednoj razini i duga suđenja optuženima u Haagu nastalo određeno zagušenje. Nije riječ, znači, ni o kakvom novom sudu za ratne zločine jer takav sud već postoji u Haagu. Riječ je o posebnoj komori u čijem bi djelokrugu bila, uz našu stručnu pomoć te financijsku pomoć Vijeća sigurnosti, procesuiranje ratnih zločina.

Sigurno već znate koliko će se predmeta u tom odjelu za ratne zločine u BiH procesuirati i koliki će biti njegovi troškovi. Spominje se svota od 30 milijuna dolara?

- Točno je da su glavna pitanja broj predmeta te troškovi. U Haagu je šest predmeta, prema kojima je za ratni zločin optuženo desetak osoba. Ti su predmeti spremni, optužnice su potpisali haaški suci i mi ih možemo prenijeti na odjel Suda u BiH kad on službeno počne raditi. Postoji i druga skupina predmeta sa 40-ak optuženih, čija je istraga još u tijeku i oni su pod ingerencijom tužiteljice Del Ponte. Organizacija povjerenstva za procesuiranje zločina u BiH još nije do kraja utvrđena, kao ni troškovi njegova financiranja. Postoji volja članica Vijeća sigurnosti UN-a, koje financiraju rad Suda u Haagu, da se pokriju troškovi za rad posebnog povjerenstva u BiH.

Osnivanje sličnih odjela za ratne zločine najavljeno je u Hrvatskoj i Jugoslaviji. Koliki će na njih utjecaj imati Haaški sud?

- Trenutačno smo usredotočeni na BiH, za što postoje mnogi razlozi. Prvi je što se u BiH dogodio najveći broj zločina, a drugi je to što je haaškom tužiteljstvu tu najzgodnije napraviti razliku između nalogodavaca i provoditelja ratnih zločina. Politika haaškog tužiteljstva, kad su posrijedi Hrvatska i Jugoslavija, usmjerena je podizanju optužnica protiv najviših nalogodavaca, koji će se ipak procesuirati pred Haaškim sudom.

Potpredsjednik Hrvatskog sabora Zdravko Tomac najavio je uskoro dolazak novih optužnica u Hrvatsku, BiH i Jugoslaviju?

- Pitanje podizanja novih optužnica kao predsjednik Suda u Haagu ne mogu komentirati. To je isključivo stvar tužiteljstva.

Hrvatsku javnost svakako zanima stav predsjednika Haaškog suda o pitanju izručenja hrvatskih generala Janka Bobetka i Ante Gotovine?

- Postoji odluka Žalbenog vijeća u slučaju generala Janka Bobetka, na čijem sam čelu, pa mi je stoga vrlo teško komentirati taj slučaj. Nezgodno mi je komentirati odluku u kojoj sam sam sudjelovao, no želim istaknuti da odluke Suda države na koje se one odnose moraju poštovati. Sad je na hrvatskim vlastima da poštuju Sud u Haagu i obave ono što je zatražilo Žalbeno vijeće.

Što ako se odluka Suda ne bude poštovala?

- Tada sam dužan izvijestiti Vijeće sigurnosti UN-a da vlasti u Hrvatskoj ne poštuju odluke i rad Haaškog suda. Tada pak slijede određeni pristisci, pa i neka vrsta gospodarskih sankcija. Nadam se da se to neće dogoditi, pogotovu zato što su hrvatske vlasti učinile pomake u suradnji s Haaškim sudom, koje pozdravljam. Pogotovu one koje je učinio predsjednik Stipe Mesić, s kim sam nedavno razgovarao. Znam da takvi potezi nisu jednostavni. Vjerujem da Haaški sud, kad je riječ o meni ili tužiteljici, može shvatiti teškoće koje se na nacionalnom planu događaju. No, u svakom slučaju, želi li Hrvatska biti dijelom Europe, preuzete obveze mora ispuniti.

Hoće li se obnoviti sudski proces u slučaju generala Tihomira Blaškića, za kojega smo ovih dana čuli da se razbolio?

- Mogućnost obnove sudskog procesa u slučaju generala Blaškića razmatra Žalbeno vijeće. Još ne možemo dati informaciju kakva će se odluka donijeti.

Postoji li uopće politička volja da se Radovana Karadžića i Ratka Mladića dovede pred Haaški sud?

- Njih treba uhititi i sve ide prema tome, ali to teče presporo. Iskreno se nadamo da će se to uskoro dogoditi.

Nevino optuženi Hrvati imaju pravo na odštetu

U kojoj je fazi namirenje odštete nevino optuženim Hrvatima i kad bi mogla biti isplaćena?

- Kao predsjednik Suda službeno sam pred Vijećem sigurnosti UN-a izložio sve pojedinosti o isplati odštete nevino optuženim Hrvatima. No, to još nije uneseno u Statut i stoga ne možemo precizirati kad će odšteta biti isplaćena.

Ističem da oni, kao i pred nacionalnim sudovima u svim zemljama svijeta, imaju puno pravo na isplatu odštete.

Zdenko Jurilj