Tako se tvrdi da međunarodni službenici u okviru mjera koje bi trebale oslabiti mrežu podrške bivšem predsjedniku RS razmatraju zabranu izdavanja viza i zamrzavanje imovine za osobe za koje se sumnja da pomažu skrivanje Karadžića. Osim ograničenja putovanja, razmišlja se i o zapljeni njihove imovine u BiH i inozemstvu. Ova strategija neobično podsjeća na mjere koje su zapadne zemlje koristile protiv Slobodana Miloševića, prije njegovog svrgavanja s vlasti u listopadu 2000. godine i kasnijeg isporučivanja u Haag.

Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Paddy Ashdown nedavno je izjavio je da će bivši vođa bosanskih Srba Karadžić biti uhićen onda kada izgubi potporu lokalnog stanovništva. Istodobno, najavljena je opsežna akcija kojoj je cilj stezanje obruča oko pojedinaca za koje se vjeruje da financiraju i skrivaju bivšeg predsjednika Republike Srpske. Vjeruje se da ova mreža uključuje veći broj političara, poslovnih ljudi, te drugih javnih osoba, a da su glavni izvori financiranja Karadžićevog skrivanja carinske i porezne prijevare, kriminalne aktivnosti poput »reketa« ili krađe automobila, te nelegalni i skriveni transferi novca od javnih prihoda u Republici Srpskoj.

Mnogi sumnjaju u iskrenost vlasti u manjem bosansko-hercegovačkom entitetu. Među njima je i američki veleposlanik Clifford Bond koji je prije izvjesnog vremena kazao da smatra da su neiskreni argumenti čelnika Republike Srpske koji kažu da suradnju s Hagom, ali da ne znaju gdje se krije Karadžić.

Ipak, prije nametanja bilo kakvih sankcija, dužnosnici će morati imenovati osobe unutar Karadžićeve mreže podrške. Za sada, u javnosti su spomenuta tek dva imena. Veletrgovac naftom Momčilo Mandić, bivši SDS-ov visoki policijski dužnosnik, te Milovan Cicko Bjelica, za kojeg se smatra da je najmoćniji SDS-ov čovjek u istočnom dijelu BiH. Formalno, Bjelica je predsjednik općinskog vijeća Srpskog Sarajeva, no tvrdi se da je on veza između Karadžića i vrha SDS-a, stranke koja je ponovno na vlasti u RS i BiH.

Dakako, usprkos dosadašnjim neuspješnim pokušajima uhićenja, i unutar nove strategije očekuje se da Stabilizacijske snage (SFOR) u BiH imaju značajnu ulogu. Zapovjednik SFOR-a general William Ward kazao je da činjenica da su osumnjičeni za ratne zločine još slobodni ozbiljno ometa mogućnost da se ljudi okrenu boljoj budućnosti: »SFOR ostaje odan član tima koji traga i privodi takve osobe, međutim, domaće vlade moraju također biti posvećene tom cilju ... Uz to, postoji hitna potreba da se u zemlji donesu kazneni zakoni koji će se na učinkovit način nositi sa zavjerama, švercom i terorizmom. BiH ne smije biti utočište za kriminalne i terorističke aktivnosti.

Carla del Ponte u više je navrata izjavila da Republika Srpska mora prestati štititi optuženog ratnog zločinca Radovana Karadžića: »Obveza je i međunarodnih i domaćih institucija da aktivno sudjeluju u privođenju pravdi optuženih za ratne zločine. Da bi SFOR uhitio Karadžića, prvo moramo znati gdje je on, točnu lokaciju. Mora ga se uhititi, jer odavno znamo da se on neće predati.«

Alenko Zornija