Na ultimatum pet sindikalnih središnjica Vladi da izmjene Zakona o radu povuče iz procedure ili će organizirati opći štrajk, Vlada je odgovorila protuultimatumom pa su zasad obje strane ukopane u tvrdim rovovskim pozicijama.

U međuvremenu, sindikalisti za svoj zahtjev pokušavaju pridobiti predsjednike Sabora i Republike. Razgovor sa Zlatkom Tomčićem, koji je trebao biti u ponedjeljak, odgođen je zbog smrtnog slučaja u obitelji, a sa Stjepanom Mesićem sindikalisti se sastaju u srijedu.

»Od Tomčića želimo saznati jasnu proceduru izmjene Zakona o radu, odnosno kada će biti prvo i drugo čitanje u Saboru, što je važno zbog tajminga naših aktivnosti i štrajka. Tražimo i sastanak s klubovima zastupnika, na kojem bismo predstavili stajališta sindikata. Predsjednik Mesić već je zatražio da mu se pripremi usporedna analiza sa slovenskim zakonom i prikaz što se mijenja u našem Zakonu o radu«, kaže predsjednik Hrvatske udruge sindikata Zdenko Mučnjak.

Sindikati u ponedjeljak očekuju i očitovanje Ministarstva rada i socijalne skrbi o stajalištima pet središnjica. Ovisno o tome je li očitovanje na političkoj ili stručnoj razini, sindikati će odlučiti hoće li u srijedu razgovarati s predstavnicima Ministarstva kako bi se na sjednici GSV-a eventualno postigao kompromis u vezi s izmjenama Zakona o radu i sporazum sa sindikatima, kaže Mučnjak, te objašnjava na kakav bi kompromis pristali sindikati.

»Tražimo da Vlada povuče predložene izmjene Zakona o radu te da se pripremi novi prijedlog u kojemu bi ostalo 28 pitanja usuglašenih sa sindikatima kojima se uvodi fleksibilnost tržišta rada. Četiri sporna pitanja - otkazni rokovi, otpremnine, rad na određeno vrijeme i status malog poslodavca - treba izbaciti iz prijedloga. O tim bi pitanjima trebalo postići dogovor do drugog čitanja u Saboru i predložiti kao usuglašene amandmane«, ističe Mučnjak.

Slovenski sindikati lakše su pristali na smanjenje otpremnina i otkaznih rokova, naglašava Mučnjak, jer su stariji od 55 godina zaštićeni od otkaza do prvih uvjeta za mirovinu, a i poslodavci uplaćuju obvezno osiguranje za slučaj nezaposlenosti. U slovenskom zakonu o radu, rad na određeno vrijeme moguć je samo iznimno, kao što je sada i u našem zakonu, što nije bila prepreka za ulazak Slovenije u Europsku uniju.

I naša je vlada, umjesto što predlaže izjednačavanje rada na neodređeno i određeno, mogla ostaviti isto rješenje te, kao i Slovenci, samo dodati da i radnici na određeno imaju pravo na otkazni rok i otpremninu. Ovako, bude li se na određeno zapošljavalo bez ograničenja, imat ćemo radnike drugoga reda koji neće moći dobiti ni kredit u banci, kaže Mučnjak. Tako Raiffeisen banka uopće ne daje kredite radniku bez stalnog posla, a Privredna banka samo uz hipoteku i dva jamca koja rade na neodređeno.

»Ne pristajemo na ultimatum Vlade, koja nam poručuje da će izmjene Zakona o radu uputiti u proceduru, a da se usput možemo i razgovarati, jer to onda nisu pregovori. S takvim stajalištem Vlade nema kompromisa, već nas tjera u konflikt i na rovovsku bitku koja nije na korist Hrvatske. Ako Vlada uputi ove izmjene u saborsku proceduru bez dogovora sa sindikatima o spornim pitanjima, onda ćemo pregovarati na bojnom polju i ne ostaje nam alternativa nego generalni štrajk«, upozorava Mučnjak.