ISTRAŽIVANJE U POSEBNIM PUBLIKACIJAMA GRAD PREDSTAVIO USPOREDBU STATISTIKA ZA ZAGREB I HRVATSKU

Na 640 četvornih kilometara grada Zagreba živi 799.145 stanovnika, a oni čine oko 17 posto ukupnog broja stanovnika Hrvatske. Podaci su to popisa stanovništva, kućanstava iz 2001. godine, a Gradski zavod za planiranje razvoja Grada i zaštitu okoliša prije nekoliko dana završio je s pripremom posebnih izdanja - "Da nam Zagreb bude bliži". Na CD-u i uobičajenoj tiskanoj publikaciji brojni su zanimljivi podaci za širi broj korisnika, a publikacije će uskoro biti i u prodaji.

- Ovom publikacijom namijenjenoj raznim korisnicima, od učenika do studenata, djelatnika i upravljača, stručnjaka i znanstvenika... želimo zavrijediti poštovanje objektivnošću pristupa i otvorenošću institucije čiji je konačni proizvod statistički podatak - stoji u uvodu koji potpisuju načelnica odjela za statistiku Marija Šabić i pročelnik Zavoda Miljenko Mesić. Publikacija je zanimljiva i jer se svi podaci koje donosi za Zagreb mogu usporediti i s onima za Hrvatsku.

U ukupnom broju stanovnika Zagreba ima 46,7 posto muškaraca i 53,3 posto žena. Najviše je stanovnika s oko 50 godina, odnosno oko 60.000 Zagrepčana ima između 45 i 49 godina. Djece do pet godina ima oko 40.000, a stanovnika starijih od 95 godina 282.

Gotovo 780 tisuća Zagrepčana, odnosno 91,94 posto, po narodnosti su Hrvati, dok u ukupnom broju pet posto stanovnika čine pripadnici nacionalnih manjina. Oko 15 posto ispitanih stanovnika nije se izjasnilo za narodnost. Prema vjeri Zagrepčani su podijeljeni na 87 posto pripadnika Katoličke crkve, četiri posto agnostika i neizjašnjenih, oko tri i pol posto onih koji su se izjasnili da nisu vjernici, dva posto islamske vjerske zajednice i dva posto Pravoslavne crkve.

R. Ilak

Publikacije "Da nam Zagreb bude bliži" nastala je zahvaljujući popisu stanovništva, kućanstava i stanova 2001. godine, a podaci dobiveni tim popisom mogu se vidjeti i na Internet stranici Državnog zavoda za statistiku, odnosno na www.dzs.hr. Ipak, na toj stranici prikazani su podaci koji se odnose na cijelu Hrvatsku, a sam Zagreb nije tako detaljno obrađen. Upravo zato, navode iz Gradskog zavoda za planiranje razvoja Grada i zaštitu okoliša, nastojali su i demografskim studijama priređenim, između ostalog, na osnovu popisnih podataka dati odgovore na pitanja demografskog razvoja grada. U publikacijama su tako popisi kao značajan izvor podataka povijesnoj demografiji koja ih sadržajnije obrađuje uvažavajući političke, socijalne, gospodarske, kulturološke i druge prilike u vremenu popisa iz 2001. godine i međupropisnom razdoblju. Ujedno daje i naznake budućeg razvoja stanovništva.

U sklopu publikacije su i metodološka objašnjenja radi lakšeg razumijevanja postupaka dobivanja podataka. (R.Il.)

U Zagrebu živi oko 80 tisuća invalida i podjednako ih je među muškarcima i ženama. Invalidi čine oko deset posto stanovništva grada. Najveći je broj prema uzrocima invalidnosti onih zbog bolesti - čak 36.615 stanovnika. Invalida rada ima oko 22 tisuće. Gotovo četiri tisuće građana invalidi su od rođenja, oko dvije tisuće su invalidi iz Drugog svjetskog rata, a gotovo sedam tisuća Zagrepčana su invalidi Domovinskog rata i njegovih posljedica. Oni čine 15 posto u ukupnom broju invalidnih osoba u Hrvatskoj prema tom uzroku. Prema godinama starosti najveći je broj invalida u Zagrebu između 60 i 64 godine. (R.Il.)

Gotovo 300.000 Zagrepčana ima za glavni izvor sredstava za život prihode od rada, dok oko dvije i pol tisuće stanovnika ima prihode i od rada i mirovine. Bez prihoda je oko 250.000 stanovnika, a za oko pet tisuća stanovnika podaci su nepoznati. Mirovinu prima oko 180.000 Zagrepčana, a mirovinu i ostale prihode - kao što su naknade od imovine i slično - ima gotovo četiri tisuće građana. Samo socijalnu naknadu prima čak 13.849 stanovnika. (R.Il.)

U Zagrebu ima 356.186 stanovnika koji su aktivni, odnosno radno sposobni, a od tog broja su 296.272 stanovnika koji obavljaju neko zanimanje, dok je 59.914 radno sposobnih stanovnika nezaposleno. Uzdržavanih je osoba 214.126, a onih koji primaju osobne prihode, kao što su socijalna pomoć, naknada od iznajmljivanja stana i slično ima 208.833.

Među aktivnim, odnosno radno sposobnim stanovništvom najviše ima onih među inženjerima, tehničarima i srodnim zanimanjima, zatim među stručnjacima i znanstvenicima te među uslužnim i trgovačkim zanimanjima. Među nezaposlenim radno sposobnim stanovništom najviše ima onih među zanimanjima u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji. Onih koji traže prvo zaposlenje najviše je među inženjerima, tehničarima i sličnim zanimanjima, a među onima koji traže ponovo zaposlenje najviše je onih u uslužnim i trgovačkim zanimanjima. (R.Il.)