Vjesnik: 28. 01. 2003.

Sindikati ne odbijaju razgovor, ali i dalje prijete generalnim štrajkom

ZAGREB, 27. siječnja - »Sindikati ne odbijaju razgovor, ali ako s Vladom ne postignemo dogovor o spornim pitanjima, organizirat ćemo generalni štrajk«, upozorio je zamjenik predsjednika SSSH Ivan Tomac u ponedjeljak na prezentaciji izmjena Zakona o radu za novinare. Prezentaciju je organiziralo pet sindikalnih središnjica kao odgovor na nedavni medijski seminar ministra rada i socijalne skrbi Davorka Vidovića.

Odluka o datumu štrajka bit će donesena 13. veljače na Sveopćem sindikalnom saboru, gdje očekuje tisuću povjerenika iz pet središnjica i drugih sindikata. Sindikati se, istaknuli su u ponedjeljak pravnici pet središnjica, protive smanjivanju otkaznih rokova, otpremnina, radu na određeno i definiciji malog poslodavca, a od Vlade traže analizu o tome koliko će se novih radnih mjesta otvoriti zbog smanjenih prava.

Studija OECDa-a, prema kojoj je naš ZOR među najrigidnijima, Vlada, kako je istaknuto, podvaljuje tendenciozno. Podatke su od oka skupljali studenti, pa su rezultati mogli biti i drukčiji. I primjer slovenskog ZOR-a, vrlo sličnog našemu, kažu sindikati, pokazuje da to nije prepreka za ulazak u Europsku uniju.

»Rigidno radno zakonodavstvo i visoke plaće nisu bili prepreka za strana ulaganja, koja u Sloveniji ostvaruju veći profit nego u Njemačkoj«, istaknula je Metka Roksandić iz Saveza slobodnih sindikata Slovenije. O izmjeni ZOR-a, kaže, dogovorili su se poslodavci i sindikati, vlada nije nametala rješenja, a Slovenija se nije obazirala na ukore EU-a.

Dušanka Marinković-Drača (SSSH) upozorila je da je u Plivi, u očekivanju manjih prava u zakonu, ovih dana otkazan kolektivni ugovor. Iako bi Vlada trebala poticati kolektivne pregovore, upravo ona daje nalog za otkazivanje i u državnim poduzećima.

»Kraći otkazni rokovi i otpremnine (za 30 do 70 posto) pogodit će radnike na koje se ne primjenjuju kolektivni ugovori, ali će se i nakon otkazivanja ugovora ta prava smanjiti«, rekla je Željka Obradović (NHS). Odlazak na burzu bit će još brži, a ostanak na burzi duži, pogotovo za starije radnike. Sindikati traže veće naknade na burzi, a kao primjer navode Irsku u kojoj nezaposleni tjedno dobiva 891 kunu, a u Hrvatskoj 900 kuna mjesečno.

»Protivimo se izjednačavanju rada na određeno i neodređeno«, rekao je Miroslav Brzica (HUS), jer će stalni posao biti iznimka. Radnik na određeno je jeftiniji, jer mu poslodavac ne mora dati ni otpremninu.

Uz tvrdnju da su i dužnosnici radnici, ali važniji, Boris Jakov Geričić (URSH) upozorio je da se radniku s 20 godina staža otkazni rok smanjuje na tri mjeseca, dok saborski zastupnici i državni dužnosnici imaju otkazni rok šest mjeseci uz punu plaću plus još šest mjeseci s pola plaće.

»Dok radnik završi na burzi s 900 kuna, zastupnik još godinu dana do mirovine prima 22.304 kune, a ministar 27.172 kune bruto. Uz to najviša zastupnička mirovina je 12.850 kuna, a radnička 6425 kuna. Radničke su plaće od 1852 do 5447 bruto«, kaže Geričić. Dužnosničke su, dodao je, od 22.304 kune (zastupnici) do 33.266 kune (premijer) bruto.

Sudjelujući u raspravi dr. Dag Strpić, profesor na Fakultetu političkih nauka, rekao je da se i na primjeru izmjene ZOR-a ne vidi razlika u tonu od Valentićeve vlade do Račanove. »U Hrvatskoj se razvila rutina kako se sitnim pobjedicama - kad već nema nacionalne strategije razvoja - dokazati nad radništvom i sindikatima, a od radnika se traži da solidarno podijele teret reforme«, rekao je Strpić.

Ljubinka Marković