U NATO-u smatraju da je Hrvatska u program smanjivanja vojnog osoblja ušla preambiciozno, bez potrebne novčane podloge i s prekratkim rokovima. Ujedno, u Zagrebu će posebno naglasiti nužnost ispunjavanja političkih uvjeta, suradnje s Haaškim sudom, povratka izbjeglica i njihove imovine i suradnje sa susjednim zemljama, rekli su Vjesniku visoki diplomatski izvori u NATO-u.

Izaslanstvo Sjevernoatlantskog saveza će u Zagrebu pokrenuti i pitanje kampanje informiranja o Savezu, jer strahuje od pada popularnosti, poput onog u Sloveniji, u svim europskim zemljama. Kako Hrvatska dosad nije provela ni jedno ozbiljnije istraživanje o raspoloženju prema NATO-u, izaslanstvo iz Bruxellesa zatražit će od hrvatske vlasti da pokrene medijsku kampanju kako bi se građanima objasnili svi aspekti pridruživanja toj političko-vojnoj organizaciji.

Posjet na visokoj razini svojevrsna je najava skorašnjeg dolaska glavnog tajnika NATO-a Georgea Robertsona u Zagreb, najvjerojatnije 31. ožujka. Njegov glasnogovornik Yves Brodeur potvrdio je Vjesniku da će Roberston u ožujku doći u Zagreb. »Razlog posjeta je zanimanje glavnog tajnika za zemlje kandidate. Lord Roberston dolazi u Zagreb kako bi hrvatskoj vlasti dao dodatnu potporu u poduzimanju ozbiljnih reformi«, izjavio je glasnogovornik Brodeur. U međuvremenu, s Robertsonom će se u Bruxellesu sastati i hrvatski predsjednik Stjepan Mesić - on 11. veljače odlazi u bilateralni posjet Belgiji, u sklopu kojeg je organiziran i susret s glavnim tajnikom NATO-a.

Hrvatska je prošloga tjedna u Bruxellesu predstavila svoj prvi godišnji nacionalni program za NATO. Iako je taj sastanak prošao uz diplomatsku frazu da je »prezentacija bila više nego zadovoljavajuća«, u NATO-u upozoravaju da Hrvatska još nije riješila ključna pitanja obrambenih reformi, a ispunjavanje političkih uvjeta još se čeka.

Onako kako je to zamislila hrvatska vlast, proces smanjivanja vojnog osoblja trebao bi stajati oko 240 milijuna eura, no tog novca, napominju u NATO-u, nema ni u državnom ni u proračunu Ministarstva obrane. U NATO-u smatraju da bi se proces smanjivanja vojnog osoblja trebao produljiti čak do 2015. godine, uz napomenu da rokove ne određuje NATO nego država u skladu sa svojim mogućnostima. Budući da je Hrvatska u posljednje dvije godine znatno kasnila s reformama, sad joj se žuri da bi nadoknadila izgubljeno vrijeme.

Sastanak u Bruxellesu pokazao je da NATO veliku pozornost pridaje ispunjavanju političkih uvjeta, ponajprije pitanju suradnje s Haaškim sudom. U vezi sa »slučajem Gotovina«, u NATO-u smatraju da Hrvatska nije učinila dovoljno. »Slučaj Bobetko« pak ne bi trebalo ponoviti, jer bi to »ozbiljno ugrozilo hrvatske ambicije kad je riječ o NATO-u«, rekli su nam diplomati Saveza. Oni su kazali kako od Hrvatske očekuju jasno jamstvo da će ubuduće, bude li novih slučajeva, u potpunosti surađivati s Haaškim sudom. NATO-ovi su stručnjaci na sastanku posebice naglasili važnost reformi u pravosuđu, a spomenuta su i neriješena pitanja sa susjednom Slovenijom i Italijom. Hrvatska je u NATO-u dobila pohvalu za Sporazum o Prevlaci.