Slobodna Dalmacija: 31. 01. 2003.
VIJEĆE POD PREDSJEDANJEM ANTE POTREBICE PREINAČILO ODLUKU SPLITSKOG ŽUPANIJSKOG SUDA
Vrhovni sud zaustavio proces u slučaju "Slobodne"
SPLIT — Vijeće Vrhovnog suda pod predsjedanjem Ante Potrebice prihvatilo je na svojoj sjednici održanoj 28. studenoga 2002. godine žalbe osumnjičenika Frane Mitrovića (57), Metoda Jurišića (52), obojica iz Splita, Miroslava Kutle (46), Pere Jurkovića (67), obojica iz Zagreba, Ante Letice (66), Ivana Kaleba (43), Ante Bušića (42), svi iz Splita, i Ivića Pašalića (43) iz Zagreba i preinačilo odluku Vijeća Županijskog sud
a u Splitu, te odbilo istražni i zahtjev za proširenje istrage Općinskog državnog odvjetništva u slučaju Slobodna Dalmacija.Istražni zahtjev protiv navedenih, te Drage Krpine, koji se nije žalio, Općinsko državno odvjetništvo u Splitu podnijelo je 26. ožujka 2001. godine tereteći ih za kazneno djelo zloporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju, odnosno za poticanje na to djelo (Jurković i Pašalić).
Navedene se sumnjičilo da su prema unaprijed postojećem dogovoru početkom 1993. godine, u nakani da tvrtka Globus holding d.o.o. suprotno odredbama Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća pribavi nepripadajuću materijalnu dobit u velikom iznosu od Slobodne Dalmacije, pogodovali kupnji dionica Miroslavu Kutli. Da su pri tome Pero Jurković kao guverner Narodne banke
Hrvatske, a Ivić Pašalić kao tajnik HDZ-a, Drago Krpina kao povjerenik Vlade RH za Dalmaciju i Ante Letica kao predsjednik Upravnog odbora Splitske banke, na sastancima, u neposrednim razgovorima, nagovorili Franu Mitrovića, glavnog direktora Splitske banke, na prodaju dionica Slobodne Dalmacije Globus holdingu. Pri tome da su mu za uzvrat ponudili tihu sanaciju Splitske banke.U obrazloženju odluke Vrhovnog suda stoji da inkriminacije koje se stavljaju na teret, primjerice Miroslavu Kutli, ne sadrže bitno obilježje kaznenog djela, odnosno radnje koje je vršio ne spadaju u kaznena djela.
U ovom slučaju, smatra istražni sudac Stanko Grbavac, ni za koga nije nastala šteta jer Slobodna Dalmacija još nije prodana i dionice su tu. Državno odvjetništvo zatražilo je u jednom trenutku izuzeće suca Grbavca zbog pristranosti, ali su taj zahtjev odbacili i Županijsko vijeće i Vrhovni sud. Inače, kad je ispitao osumnjičenike i pregledao dokumentaciju, sudac, kaže, nije u njihovu postupanju našao bilo kakva obilježja kazn
enog djela koja su im stavljana na teret zbog čega je izrazio neslaganje s istražnim zahtjevom.Frane Mitrović je u svom iskazu rekao da ga nitko nije prisiljavao ili vršio bilo kakav pritisak kad je riječ o prodaji dionica Slobodne. Rekao je i da je Upravni odbor bio jednoglasan u donošenju odluke. Splitska banka jest tada bila pred stečajem, a kako je bila državna, logično je bilo traženje od Vlade da je sanira. A ako je već sanira, onda je logično, po Mitroviću, da se Vladu pita za neke stvari pa je u to
m kontekstu razgovarano komu prodati dionice Slobodne Dalmacije: Kutli, Kapetanoviću ili Vekiću.Odluka Vijeća Vrhovnog suda je konačna, što znači da Državno odvjetništvo više nema mogućnost podnošenja žalbe. Nije, međutim, sigurno da je ovo i kraj "slučaja" Slobodna Dalmacija jer su neki od osumnjičenika, neslužbena je informacija, najavili podnošenje odštetnih zahtjeva prema Slobodnoj Dalmaciji.
Jadranka MATIĆ