ZAGREB — Da se parlamentarni izbori održe odmah, HDZ-u bi pripalo 20 posto, SDP-u 19,5 posto, a HNS bi na poziciji treće stranke pretekao HSS — rezultati su opsežnog istraživanja predizbornog pulsa hrvatskih građana, za koje parlamentarni kuloari tvrde da ga je proveo Institut "Ivo Pilar", i koje baca potpuno novo svjetlo na posljednju koalicijsku krizu. To više što ona, sudeći po oprečnim stavovima od kojih ni milimetar ne odstupaju ni HSS ni SDP, u konačnici vrlo lako može dovesti do neočekivano skorih izbora.

Iz ovih bi podataka SDP mogao crpiti najnovije uvjerenje da im izbori odgovaraju jednako sada, kao i na jesen, iako su još donedavno sve karte bacali upravo na listopad ili studeni, računajući da bi do tada Račanov kabinet mogao ubrati poene od uspješne turističke sezone, puštanja u promet dijela dionice prema Zadru, prvog vidljivijeg traga autoceste prema Dalmaciji, pozitivnih efekata poreznoga rasterećenja građana i prihvaćanja hrvatske kandidature za EU.

Osim toga, oni su i dokaz da se stožerna stranka vladajuće koalicije koliko-toliko rekuperala nakon dramatičnog pada popularnosti (koja donedavno u anketama nije prelazila 14,5 posto) i da joj se rejting vratio uz bok oporbenom HDZ-u. Ako se pritom ubroji i najavljeni lipanjski dolazak Ivana Pavla Drugog u Hrvatsku — od kojega bi najviše koristi, uvjereni su u SDP-u, trebala imati njihova stranka (Papu će, u slučaju da se koalicija uspije idućeg tjedna dogovoriti samo o hitnim parlamentarnim izborima, u jeku izborne kampanje službeno dočekivati samo Račan i Mesić) — otuda i politički optimizam koji je ponovno zavladao Iblerovim trgom.

Zanimljivo je da u vodstvu socijaldemokrata pritom s posebnom naklonošću gledaju na rast rejtinga narodnjaka (njihova liderica Vesna Pusić već davno je tvrdila da HNS-u pripada između 10 i 12 posto izbornog kolača), koji bi, ako se ankete pokažu točnima, nakon izbora mogli SDP-u postati snažnijim i solidnijim partnerom od HSS-a.

Osim toga, njihovo tradicionalno biračko tijelo uskoro bi, uoči sjetve, moglo dobiti prve dotacije iz državnog proračuna na ime poljoprivrednih poticaja, što je događaj koji u seoskim domaćinstvima uvijek pozitivno odjekne.

Nesporno je da skori izbori ne odgovaraju liberalnoj grupaciji u Račanovu kabinetu: Libri, koja se nakon njih ne može nadati ni približnom rezultatu koji bi im priskrbio desetak zastupničkih mjesta, koliko ih imaju sada, ni LS-u, koji tek treba uhvatiti novi politički kurs nakon što je Ivo Banac na mjestu stranačkog predsjednika zamijenio Zlatka Kramarića.

No zanimljivo je i da odmjeravanje političke snage na proljetnim izborima ne bi previše odgovaralo ni HDZ-u, koji je negdje na pola puta vlastitoga konsolidiranja u konzervativnu proeuropsku stranku i pozicioniranja na poziciji desnoga centra domaće političke scene. Nimalo slučajno, najveća oporbena stranka na čitav slučaj Sunčanog Hvara nije utrošila previše riječi, iz prikrajka računajući na poene koje će dobiti dok se njihovi politički protivnici međusobno čereče, ali i na činjenicu da stranka još nije okupila jak tim ljudi koji bi mogao iznijeti izbornu pobjedu.

Ako HSS odluči istupiti iz koalicije nezadovoljan privatizacijskom politikom koju provodi Račanov kabinet, sasvim je izvjesno da će doći do glasovanja o povjerenju Vladi. Zahtjev može postaviti sam HSS, ali će mu za to biti potrebni potpisi zastupnika HDZ-a, HSLS-a ili HSP-a, jer pitanje o povjerenju predsjedniku Vlade ili Vladi u cjelini može postaviti najmanje jedna petina zastupnika u Hrvatskom saboru.

Sama inicijativa na dnevni red ne može doći, stoji nadalje u Ustavu, prije nego što protekne sedam dana od dana dostave pismenoga prijedloga, a rasprava i glasovanje o povjerenju moraju se provesti najkasnije u roku od 30 dana od trenutka kada se zahtjev uputi u proceduru. Odluka o nepovjerenju donesena je ako je za nju glasovala većina od ukupnog broja zastupnika, dakle njih 76, nakon čega premijer i njegova Vlada podnose ostavku.

Potom na scenu stupa Predsjednik Republike, koji ima ovlast imenovati novoga mandatara koji će pokušati dobiti podršku zastupnika u parlamentu. Ako se u roku od 30 dana ni njemu ne izglasuje povjerenje, predsjednik Sabora o tome obavještava Predsjednika Republike, a on nakon primljene obavijesti odmah donosi odluku o raspuštanju parlamenta i istovremeno raspisuje izbore. Sama kampanja ne može biti kraća od mjesec dana pa se izbori, u slučaju razlaza, mogu očekivati tek polovinom lipnja.