SDP je prošlog mjeseca, prema anketi Večernjeg lista provedenoj na 900 ispitanika 30. i 31. siječnja, postao vodeća stranka u Hrvatskoj. Ako bi se izbori održavali sada, ta bi stranka dobila 19,6 posto glasova. Za HDZ bi glasalo 17 posto birača, što je veliki pad u odnosu na rezultate mjerenja provedenog 20. i 21. prosinca, kad je ta stranka dobivala 22,9 posto glasova, a SDP samo 14,9 posto. SDP je prema Večernjakovim anketama posljednji put bio na vodećoj poziciji u listopadu 2002. godine, ali samo s jedan posto razlike prema HDZ-u. Povratak SDP-a na vrh stranačke popularnosti potpredsjednik te stranke Mato Arlović tumači pojačanom aktivnošću stranke izvan Vlade i parlamenta, jasnim stavovima o pojedinim temama aktualnim u siječnju, kao što su bili najam stanova i "Sunčani Hvar". HDZ je istodobno postajao sve manje uvjerljiv, jer više nije mogao negirati pozitivne ekonomske pokazatelje poput pada nezaposlenosti koji se nastavlja već niz mjeseci. Na ljestvici stranačke popularnosti uspeli su se HNS i HSS, te HSP. HNS-ov uspon analitičari pripisuju jasnim stavovima stranke o političkim pitanjima, koje artikulira Vesna Pusić, te projektima stanogradnje i cestogradnje koje gura Čačić. No smatra se također da HNS profitira od dobre suradnje s medijima. Pojedini analitičari i dalje su skeptični oko toga da je HNS postao treća stranka, jer smatraju da je rejting HSS-a, s obzirom na strukturu birača te stranke, bolji nego što to pokazuju telefonske ankete. Značajan skok bilježi i Liberalna stranka, koja je u prosincu dobivala manje od 1,6 posto glasova, a u siječanjskoj anketi ta je stranka sa 2,6 posto zauzela šesto mjesto, pretekavši Demokratski centar. U krugovima nezavisnih analitičara taj se uspjeh pripisuje retorici Ive Banca, koji je upravo u siječnju preuzeo vodstvo LS-a. Laganom usponu HSP-a pridonosi velika aktivnost te stranke u parlamentu, ali s manje elemanata desnog radikalizma. Izrazito desno orijentirane stranke dobivaju malo glasova jer, prema tumačenjima analitičara, još od "Oluje" pada interes za teme o ugroženosti nacije, dok u prvi plan idu gospodarska pitanja, životni standard i međunarodna pozicija države, u mjeri u kojoj ona utječe na kvalitetu življenja u Hrvatskoj.

Dok lideru HSS-a Zlatku Tomčiću popularnost raste brže nego njegovoj stranci, pa je on s trećeg mjesta na rang-listi najpozitivnijih političara istisnuo HDZ-ovca Sanadera, s Račanom je obratna situacija, smatra politolog dr. Nenad Zakošek . Račanova je stranka najpopularnija, a on sam na vrhu liste najnegativnijih političara prošlog mjeseca. Zakošek smatra da SDP-u, kao najjačoj stranci u koaliciji, ljudi pripisuju zasluge za otvaranje europske perspektive, gospodarski rast i sporo, ali evidentno jačanje standarda. Na Račana kao premijera i šefa stranke istodobno ide odium zbog propusta i pogrešaka vlasti, pojačan sumnjama u afere u slučaju privatizacije hvarskog turističkog kompleksa "Sunčani Hvar".