Bez posla je u 143 revidirane tvrtke ostalo 49.232 zaposlenika, više od njih 63 posto. Stečaj je otvoren nad 44 poduzeća

Državna je revizija ponovno, čak drugi put u godinu i pol, pokazala rezultate svoga rada na reviziji pretvorbe i privatizacije. Lani su od svibnja do listopada revidirali 143 poduzeća i tako istražili gotovo 40 posto od ukupno 1982 sumnjiva pretvorbena i privatizacijska slučaja. Za dovršetak posla revizorima je produljen rok jer je prvobitan od 1. siječnja 2003. očito bio preambiciozno postavljen. Novi je rok Nova godina 2005. godine, a reviziju bi trebale olakšati novčane kazne od 20.000 do 100.000 kuna za pravne osobe koje revizorima ne dostave potrebne dokumente i podatke.

Ovaj put revizijom u samo osam društava nisu otkrivene nepravilnosti, a u 61 društvu otkrivene nepravilnosti nisu kažnjivo djelo, privredni prijestup ni prekršaj. Za 83 nepravilnosti sumnja se da imaju obilježja kaznenog djela. Među njima je i 20 tvrtki protiv kojih su već podnesene 33 prijave. Revizori su pronašli i 50 prekršaja te pet privrednih prijestupa.

Kaznena djela odnose se najviše na zloporabu ovlasti u gospodarskom poslovanju, zaključenje štetnog ugovora, zloporabu položaja i ovlasti, nesavjestan rad u službi te nedostavljanje podataka o vlasništvu dionica Komisiji za vrijednosne papire. Osumnjičeni su često varali i umanjujući vrijednost poduzeća. Za pretvorbe temeljni je kapital 143 društvena poduzeća bio 2,6 milijarde maraka, a u vrijeme obavljanja revizije 2,3 milijarde, što je 12 posto manje. Istodobno je smanjen i broj zaposlenih sa 77.918 na 28.686. Bez posla je ostalo 49.232 zaposlenih, više od njih 63 posto.

Samo je 18 društava potpuno ostvarilo razvojni program, 23 društva djelomično, a 102 nisu ostvarila ciljeve određene razvojnim programom. Zbog teškoća u poslovanju i nemogućnosti podmirenja obveza, uprava društva ili vjerovnici pokrenuli su stečajni postupak nad 44 trgovačka društva, što je 30,7 posto ukupna broja.

Od većih tvrtki revizori su, među ostalim, pod povećalo stavili Franck, Koestlin i Koku, pa i Zlatni rat, Jedinstvo, Munju. Nisu našli razloga za prijave premda su, primjerice, zaključili kako pretvorba varaždinske Koke nije provedena u skladu sa zakonskim odredbama. Ogriješili su se, među ostalim, o rokove pretvorbe i procjene imovine. Ni Koestlin nije obavio pretvorbu u zakonskom roku. Revizori su uz to uočili kako je od 1991. do 2000. godine broj zaposlenih u bjelovarskoj industriji smanjen sa 738 na 464, ali proizvodnja slatkih proizvoda nije povećana, nego je smanjena. Za Franck se navodi da je tvrtka od poslovne banke uzela kredit od 61,4 milijuna kuna za kupnju 172.000 vlastitih dionica. Pojedinačni ugovori o kreditu zaključeni su sa 23 menadžera. Njih četvorica (Milan Artuković, Ivo Kmetović, Miro Grizelj i Božidar Habazina) kupili su 128.000 dionica. Franck se zadužio kod banke i za otkup dionica tvrtke za zaposlenike, a što nije u skladu sa Zakonom o privatizaciji, kojim je propisano da se kupnja dionica ne može kreditirati imovinom pravne osobe.

U postupku pretvorbe, Poduzeće je izradilo razvojni program u kojem se, pored ostalog, kao osnovni cilj navodi povećanje proizvodnje bezalkoholnih pića na temelju modernizacije postojećih kapaciteta i uvođenje linije za brik pakiranje uz isti broj zaposlenih. Proizvodnja bezalkoholnih pića u 1990. iznosila je 18 397 500 litara. Razvojnim programom planirano je da će u 1993. iznositi 54 700 000 litara, nakon investiranja u postojeću i nabavu nove opreme u iznosu 5.150.358,- DEM. Uvidom u preglede o proizvedenim količinama bezalkoholnih pića u razdoblju od 1993. do 2000., utvrđeno je da, unatoč izvršenim investicijama, razvojnim programom predviđena količina proizvodnje od 54 700 000 litara nije ostvarena. Najveći obujam proizvodnje ostvaren je u 1998., kada je proizvedeno, zajedno s uslužnim tetra brik pakiranjem 28 735 088 litara, iz čega proizlazi da ciljevi iz razvojnog programa nisu ostvareni. Također, ni ciljevi predviđeni odredbama članka 1. Zakona o privatizaciji nisu ostvareni, jer je nakon pretvorbe do 1999. Društvo u godišnjim obračunima iskazivalo dobit, dok je za 1999. prema izvještaju revizorske tvrtke iskazalo gubitak u iznosu 31,663.000 kuna, što čini 80,52 posto temeljnog kapitala. Broj zaposlenih smanjen je s 487 u vrijeme pretvorbe na 356 na koncu 1999.

Revizorska tvrtka ustanovila je da Društvo za poslovnu 1999. nije ostvarilo dobit u iznosu 420.858,48 kn kao što je iskazano u financijskim izvještajima. Prema dokumentaciji koja je bila na raspolaganju revizorskoj tvrtki utvrđen je gubitak u iznosu 31.663.000,00 kn. Zbog razlike između iskazane dobiti u financijskim izvještajima Društva i ustanovljenog gubitka od strane ovlaštenog revizora, revizorska tvrtka nije bila u mogućnosti izraziti mišljenje o realnosti i objektivnosti rezultata poslovanja iskazanih u temeljnim financijskim izvještajima za 1999.

Osim za 1995., kada je dio ostvarene dobiti raspoređen za dividendu, za druge poslovne godine dobit je raspoređivana u zakonske i druge pričuve. Na glavnoj skupštini održanoj 12. svibnja 1996. donesena je odluka da se ukupna ostvarena dobit za 1995. u iznosu 2.593.935,36 kn raspoređuje u zakonske i druge pričuve u iznosu 1.167.270,93 kn, a za dividendu u iznosu 1.426.664,43 kn. Dividenda po dionici iznosi 96,94 kn, a u navedenom iznosu je i isplaćena. U 1995. Društvo je imalo 6 495 vlastitih dionica na koje nije isplaćena dividenda.

Cjelokupna imovina Društva u stečaju prodana je 25. travnja 2001. društvu Lura pića d.o.o. na javnoj dražbi u Trgovačkom sudu u Zagrebu za 28.300.000,- DEM.