U sklopu velike američke diplomatske akcije zbog stjecanja potpore da se vojno kazni Saddam Hussein i njegov režim, na red su došle i zemlje Vilniuske skupine. Hrvatska je tako, zajedno s Bugarskom, Estonijom, Latvijom, Litvom, Rumunjskom, Slovačkom, Slovenijom, Makedonijom i Albanijom, potpisala dokument kojim se daje potpora američkoj politici prema Iraku. Dokument je sročen vrlo brzo, a isto su ga tako vrlo brzo i prihvatile sve članice Vilniuske skupine.

Hrvatski potpis na taj dokument ne treba biti nikakvo iznenađenje. Vječitu dilemu o tome treba li stati na američku ili europsku stranu kada se treba odlučiti o nekim važnim međunarodnim pitanjima, uvelike je olakšala sama Europska unija. U dosad nezapamćenom racjepu u vezi sa zajedničkom vanjskom politikom, osam europskih zemalja posebnim je pismom podržalo politiku Washingtona. O hrvatskom potezu bit će, sasvim sigurno, mnogo različitih mišljenja. No, Hrvatska se kao mala zemlja teško mogla odlučiti na drukčiji korak. Držanje po strani teško bi joj donijelo bilo kakve koristi, a s druge strane će joj potpis na dokument donijeti politički poen koji je neće ništa stajati. Teško je, naime, zamisliti da će od Hrvatske biti zatražena aktivna uloga u slučaju napada na Irak. Naravno da se u vezi s američkom politikom Busha i njegovih republikanaca može navesti mnogo primjera koji urušavaju međunarodni poredak: tretman zatočenika u zaljevu Guantanamo, odbijanje jurisdikcije Međunarodnog kaznenog suda (ICC), teorija o preventivnim napadima... S druge strane, Ujedinjeni narodi također su suočeni s drugim načelima poput onoga treba li omogućiti iračkom narodu da pokuša osjetiti poštivanje ljudskih prava i osobnih sloboda. Jer, Saddam Hussein je ipak samo jedan od nekoliko preostalih diktatora u svijetu.

Hrvatski potpis na dokument Vilniuske skupine išao je zajedno i s hrvatskom potporom demaršu EU-a upućenom Iraku, u kojem se od te zemlje traži da odmah ispuni zahtjeve UN-a.