ZAGREB, 7. veljače - Prema vijestima iz Vatikana, Sveta Stolica bi mogla diplomatski posredovati kako bi se spriječio angloamerički napad na Irak, a nije isključeno i da papa Ivan Pavao II. osobno otputuje u Bagdad. Dao je to naslutiti umirovljeni nadbiskup Ravene kardinal Ersilio Tonini, nekad jedan od Papinih najbližih suradnika. On je, kako prenosi talijanski tisak, rekao: »Koliko poznajem Ivana Pavla II., on bi to bio u stanju učiniti«, no nije isključio ni mogućnost da u Bagdad uskoro otputuje i Papin izaslanik.

Sasvim je izvjesno da će Sveta Stolica poduzeti sve što je u njenoj diplomatskoj moći da se ovaj rat spriječi, jer je od početaka, otkako su SAD i Velika Britanija uputili ultimatum Iraku, bila najveći protivnik ratnog načina rješavanja međunarodnih problema. To pokazuje i vijest (koju je u srijedu potvrdila Sveta Stolica), da će Ivan Pavao II. 14. veljače u Vatikanu primiti na razgovor iračkog vicepremijera Tariqa Aziza, na njegovu zamolbu. Nije slučajnost da će se Papa susresti s iračkim vicepremijerom istog dana kada bi UN-ovi inspektori trebali Vijeću sigurnosti UN-a predati izvještaj o Iraku.

Tariq Aziz, inače vjernik Kaldejske katoličke crkve, već se susretao s papom Ivanom Pavlom II., posljednji put u svibnju 1998., kada je zatražio pomoć Vatikana u ukidanju međunarodnog embarga protiv Iraka.

Preispitavši pažljivo temelje na kojima počiva nova američka vojnopolitička strategija tzv. preventivnog rata (koja bi očito trebala biti isprobana na Iraku), Vatikan je upozorio svjetsku javnost da taj »preventivni rat« u ovom slučaju ne bi bio »ni obrambeni niti pravedan rat«. Vatikan, osim toga, smatra da dokazi koje je iznio američki državni tajnik Colin Powell nisu dovoljno uvjerljivi da bi se na temelju njih prihvatio jednostrani napad na Irak. A donedavni predstavnik Vatikana u UN-u mons. Martin ustanovio je da su i dokazi u vrijeme »kubanske krize« 1962. bili mnogo uvjerljiviji.

Nadalje, Vatikan je silno zabrinut zbog mogućeg globalnog pogoršanja odnosa između kršćana i muslimana, dviju najmnogoljudnijih i najrasprostranjenijih vjerskih zajednica na Zemlji. O tome je ovih dana javno govorio i državni tajnik Svete Stolice kardinal Angelo Sodano. On je upozorio da bi vojna akcija protiv Iraka »iritirala milijardu muslimana i navukla desetljetnu mržnju islamskog svijeta«, te pitao koliko se uopće može govoriti o uspješnosti takvog rata.

Sodano je ukratko izložio katolička načela pravednog rata prema kojima to može biti samoobrambeni rat, »a napad na Irak nikako se ne bi mogao svrstati u tu kategoriju, bez obzira na moralnu prosudbu ličnosti Saddama Husseina«.

Kako napad na Irak postaje sve izgledniji, tako su i ostale kršćanske crkve sve glasnije u apelima protiv rata. S ovotjednog zajedničkog susreta u Berlinu, protestantski i pravoslavni crkveni poglavari iz Europe, SAD-a i Srednjeg istoka objavili su priopćenje u kojem traže mirno rješenje iračke krize. Oni izričito traže da se inspektorima UN-a da još vremena kako bi svoj zadatak priveli kraju. Pritom su upozorili da nisu prihvatljivi ciljevi koje SAD navodi kao opravdanje vojnog napada na Irak.

»Preventivni ratni napad kao sredstvo promjene vlasti u suverenoj državi je nemoralan čin i predstavlja kršenje Povelje Ujedinjenih naroda«, ističe se u berlinskom priopćenju i upozorava na moguće socijalne, kulturalne, vjerske i dugoročne diplomatske posljedice takvog rata, koji bi mogao još više raspiriti mržnju, ojačati ekstremističke ideologije i pridonijeti globalnoj destabilizaciji.