Slobodna Dalmacija: 08. 02. 2003.

KRIZA U ODNOSIMA IZMEĐU SDP-a I HSS-a SAMO JE NAKRATKO PREVLADANA

Zatišje pred novu koalicijsku buru

ZAGREB — Dan nakon bitke oko Sunčanog Hvara u Banskim dvorima ocjenjuju da su ostale ozbiljne političke i moralne razlike među koalicijskim partnerima, ali je rasplet ostavio prostor za 40-ak dana ozbiljnog rada Vlade na ranije definiranim obvezama: na političkoj razini to je Račanov put u Atenu, a na gospodarskom planu Linićeva i Crkvenčeva turneja po Europi radi prodaje državnih vrijednosnih papira u iznosu od oko 500 milijuna eura.

Vladini dužnosnici uvjereni su da će primirje potrajati dok se ti prioriteti ne realiziraju, ali samoj koaliciji ne prognoziraju dugovječnost. Programi i politički moral među koalicijskim partnerima su toliko različiti da će se samo čekati nova afera. Kako više nema vanjskih neprijatelja, tražit će se pogreške kod strateškog partnera pa se izbori mogu očekivati najkasnije na jesen.

Očekivanja HSS-ova tabora da će Linić biti marginaliziran — kad već nije smijenjen — neće se ostvariti, jer će Račanu lojalni Linić svakako zadržati utjecaj na gospodarski aspekt. Sama privatizacija će se, međutim, zamrznuti, a potrajat će i proces transformacije HFP-a i imenovanje novog upravnog odbora.

Procjene su da će koaliciji trebati više od mjesec dana da pripremi izbor novog upravnog odbora. Prema već pripremljenom zakonu o transformaciji Fonda, on bi morao postati Državni imovinski fond za upravljanje u kojem će biti i dioničarski portfelji i državne nekretnine. Njima ne bi trebao upravljati jedan čovjek, nego uprava od tri do pet ljudi, a poznato je koliko koalicija mukotrpno rješava kadrovske križaljke.

Nepoznanica je uz to hoće li se ona rješavati po stranačkom i ministarskom ključu ili nezavisnom i stručnom. Političari-ekonomisti upozoravaju da nezavisni stručnjaci ne odgovaraju nikome, a stranački ljudi moraju polagati račun biračima makar na izborima.

Iz krugova bliskih Liniću očekuje se da će on početi ulaziti u otvorene sukobe sa zagovornicima pogodovanja privatizacije "novim Gucićima i Kutlima", kako on voli okrstiti HSS-ov model privatizacije. Tomčić, naime, nije uspio posvađati SDP, ali jest razljutio Linića koji ostaje pri ocjeni da se slučaj Sunčanog Hvara razriješio na štetu tvrtke i Hvarana, da je investitorima odaslao lošu poruku, a Sunčani Hvar će ostaviti da jedva preživljava.

Radi ostanka koalicije, SDP je jedinstveno pristao na poništenje odluke, Linić je samoinicijativno preuzeo krivnju u ime Upravnog odbora da bi sačuvao Vladu, ali su principijelno odbili žrtvovati stručne ljude zbog politike i nadaju se da će birači to znati prepoznati. HSS se, pak, priklonio europskim i gospodarskim prioritetima nakon što je dobio zadovoljštinu u raspletu slučaja Sunčanog Hvara, premda ne i ostavke koje je tražio. No, ustrajava i dalje na zagovaranju svog modela privatizacije koji bi se mogao nazvati svojevrsnim državnim kapitalizmom. Ili makar intervencionizmom.

Poslije bitke su svi generali, pa se tako saznaje iz neslužbenih, ali pouzdanih izvora, da iza međustranačke svađe SDP-a i HSS-a oko koncepta privatizacije stoji interes tvrtki koje upravljaju PIF-ovima. Iz tih se krugova licitira da su neki od njih za HSS poželjni kupci dijelova Sunčanog Hvara i turističkog portfelja općenito, a u igri je navodno uz PIF Pleter i PIF Dominvest.

SDP uz to sve teže podnosi financijske ustupke prema sektorima koje "drži" HSS kao što je, primjerice, visina poljoprivrednih poticaja, a od čega nema povratnog rezultata. S druge strane iz HSS-a odgovaraju na to olakim pogodovanjem na račun državnih jamstava stranačkim prijateljima SDP-a.

Na svim stranama sve se teže podnose podgrijavanja stranačkih i osobnih promocija tipa "Čačićevih stanova", "Pecekovih kredita" nasuprot "Linićevih stečaja". Politička pragma ipak sve to pečatira napomenom da različitost programa ne znači prekid suradnje, samo se ona mora postaviti na čvršće i jasnije definirane obveze prema zajedničkom obnašanju vlasti, a tome mora prethoditi definiranje ciljeva. U slučaju Sunčanog Hvara toga na žalost nije bilo.

Olga RAMLJAK