Posljednja prazna mjesta dobili su francuski sudac Claude Jorda, predsjednik ICTY-a, i Tuiloma Neroni Slade, samoanski veleposlanik u UN-u i SAD-u. Ranije u petak izabrani su Britanac Adrian Fulford, Anita Usacka iz Latvije, Nijemac Hans-Peter Kaul, Talijan Mauro Politi i Rene Blattmann iz Bolivije. Sud, koji se temelji na načelima suđenja nacistima na kraju Drugoga svjetskog rata, vodit će procese protiv pojedinaca optuženih za najužasnije zločine - masovna ubojstva, ratne zločine i druge teške povrede ljudskih prava. Taj prvi stalni svjetski kazneni sud bit će uspostavljen u Nizozemskoj ove godine. Imenovanje tužitelja neće početi prije 21. travnja, a suci će prisegnuti pred nizozemskom kraljicom Beatrix 11. ožujka. Aktivnosti na njegovoj konkretnoj uspostavi i ekipiranju ne očekuju se prije kraja ljeta. Sto trideset i devet zemalja članica potpisalo je sporazum o osnivanju suda, a 88 zemalja taj je sporazum ratificiralo.

Među kandidatima je bio i hrvatski pravnik Ivo Josipović, stručnjak kaznenoga procesnog i međunarodnoga procesnog prava, koji je na kraju završio na 19. mjestu po broju glasova. Zadnjega dana izbora, koji traju od ponedjeljka, glasovanje je bilo posebno dramatično, naročito za hrvatskog predstavnika. U četvrtom krugu glasovanja iz istočnoeuropske skupine, kojoj pripada i Hrvatska, latvijska kandidatkinja i hrvatski kandidat su dobili po 49 glasova, a uz njih je bio i slovenski, sa znatno manje glasova. Predloženo je da u idućim glasovanjima, u kojima više nisu bili obvezni kriteriji, pa ni regionalni, u igri u toj regiji ostanu samo ta tri kandidata, a da se ostale četiri zemlje povuku. Tri zemlje su pristale, ali ne i četvrta, tako da je u izborima ostalo svih sedam kandidata. Josipović je tada imao 95 posto izgleda da bude izabran, ali nakon neuspjeloga regionalnog dogovora glasovi su raspršeni na sedam kandidata i ti izgledi su izblijedjeli. "Uskogrudnošću jedne zemlje", rekao je za Hinu hrvatski predstavnik pri Ujedinjenim narodima Ivan Šimonović, "ne samo da nije izabran hrvatski kandidat, nego ni drugi predstavnik istočne Europe, koliko je trebalo pripasti regiji, nego samo latvijska predstavnica" Anita Usacka. On nije želio reći ime te istočnoeuropske zemlje. Hrvatska je, rekao je Šimonović, kada je vidjela da su izbori zapali u slijepu ulicu, a da njezin kandidat ne može biti izabran, postupila džentlmenski i povukla se te za to pobrala priznanje predstavnika svih zemalja. "Hrvatska je svojim postupkom omogućila dovršenje izbora sudaca, a time i konstituiranje Suda", kazao je Šimonović. Povukavši se, Hrvatska je omogućila izbor francuskog predstavnika Claudea Jorde koji, dok je Josipović u igri, nije mogao dobiti dvije trećine glasova koliko je potrebno da bi bio izabran. Svojim činom Hrvatska je pridobila simpatije Skupštine zemalja stranaka koja bira suce, što može mnogo značiti za izbor hrvatskog suca nakon tri ili šest godina, kada će se obavljati reizbor dijela sudaca.