ZAGREB — Predsjednik Mesić stavio je svoj potpis na Protokol o prodaji Željezare Sisak 21. siječnja i o tome postoji barem nekoliko svjedoka koji su bili u predsjednikovu uredu. Ne znam zašto bi to sad negirao. Ako misli da je pogriješio što je potpisao taj dokument, onda treba tako i reći, a ne tvrditi kako to "nema veze sa zdravim razumom" - kazao nam je u nedjelju stečajni upravitelj Željezare Sisak Ilija Marić, koji se još uvijek zbog zdravstvenih tegoba nalazi u zagrebačkoj bolnici Sveti Duh.

Prašina koja se ovih dana digla zbog prodaje Željezare u stečaju ruskoj tvrtki "Mečelj", zastupanoj po većinskom dioničaru, švicarskoj tvrtki "Conares Trading", za jednu kunu, kao i izjave predsjednika Stjepana Mesića da nije potpisao spomenuti protokol kojim izražava potporu Rusima za kupnju Željezare (iako su neke dnevne novine objavile faksimil dokumenta s njegovim potpisom) ponovno su otvorile problematiku 'privatizacije na hrvatski način'. Od prodaje Željezare ogradila se, i to preko ministra gospodarstva Ljube Jurčića, i hrvatska Vlada, a ministar Jurčić je sam, nakon što od "Mečelja" nisu dobivena potrebna bankarska jamstva, poručio kako će "oni koji sklope ugovor o kupnji Željezare snositi i odgovornost za daljnje poslovanje tvrtke".

Ugovor su, pak, u četvrtak u Sisku potpisali budući direktor Željezare Nassibulla Muhatdinov, predsjednik "Conares Tradinga" Vladimir Iorich, a u bolnici Sveti Duh to je učinio stečajni upravitelj Marić. No, zanimljivo je da na Protokolu, potpisanom u Uredu predsjednika, koji je bio svojevrsni predugovor za prodaju Željezare Rusima, uz Mesićev potpis, stoji i potpis ministra rada i socijalne skrbi, Siščanina Davorka Vidovića te župana sisačko-moslavačkog Đure Brodarca.

Mogućnosti da postoji išta sporno u prodaji Željezare Rusima, o čemu se ovih dana naveliko piše, otklanja sam Ilija Marić. Naime, uz to što "Mečelj" nije udovoljio zahtjevima hrvatske Vlade za izdavanjem potrebnih bankovnih jamstava, spominje se kako je iz kupoprodajnog ugovora nejasno zakoni koje zemlje se primjenjuju na ugovor, odnosno kupca, te naposljetku, ističe se i kako još nije objavljen ni čistopis kupoprodajnog ugovora. Spomenimo da se u radnoj verziji kupoprodajnog ugovora navodi kako za obveze Željezare jamči Republika Hrvatska, premda Vlada nije dala nikakva jamstva u slučaju Željezare. Također, iz Vlade je poručeno da će u slučaju nepoštovanja ugovora pokrenuti stečaj Željazare u roku od 24 sata.

Podsjetimo, glavni "mamac" Rusa u kupnji Željezare bilo je zadržavanje svih 1700 radnih mjesta, odnosno prenošenje svih dosadašnjih ugovora o radu na novog poslodavca. Umjesto bankarskih jamstava od šest milijuna eura u slučaju povlaćenja iz Željezare, mečeljevci su, prema riječima Muhatdinova, ugovorom zajamčili kako pet godina neće smjeti prodavati nekretnine Željezare, a dali su i korporacijska jamstva, koja važe pet godina, o osiguranju plaća tijekom šest mjeseci u slučaju da poduzeće obustavi rad.

Sindikalci Željezare, kako kaže Ivica Kenda, povjerenik HUS-a za Željezaru, s oprezom prate što se zbiva u njihovu poduzeću. Povjerenstvo koje se više od mjesec dana dogovaralo o pronalaženju strateškog partnera za Željezaru, a kojega su članovi bili i sindikati, potpuno je zaobiđeno u procesu prodaje Rusima, a Kenda kaže kako nitko od njih nije vidio ni točan sadržaj kupoprodajnog ugovora. Međutim, ponude Rusa, koje su za sadašnje stanje "fascinantne" (iako Kenda najave o pokretanju visokih peći i valjaonice traka i gredica, koje ne rade mjesecima, drži "iluzijom"), radnici nisu mogli odbiti.

- Sa socijalne smo strane zadovoljni, ali ne znamo kome vjerovati u ovoj situaciji. Uspavali se nismo, sve i dalje budno pratimo, jer tko se opekao na vruće mlijeko puše i na jogurt - kaže Kenda, najavljujući kako će se sindikati s čelnicima "Mečelja" sastati već u ponedjeljak.

Marijana CVRTILA

Spomenimo da je iz ruskog "Mečelja" najavljeno kako će u Sisak sredinom ožujka biti dostavljeno oko deset tisuća tona sirovine, koja je već na putu. Prva skupina radnika u Željezari na posao bi se trebala javiti već 20. veljače. Postupno će se, ovisno o pokretanju proizvodnje, radnici vraćati na posao, s tim da bi 1. ožujka trebale proraditi elektropeći i kontinuirani lijev.