U vezi sa svim otvorenim pitanjima i o granici na moru i u vezi s nuklearkom u Krškom, a pogotovo u odnosu na dug Ljubljanske banke, hrvatskoj strani jedino preostaje pokretanje međunarodnih arbitraža / Time bi se na civilizirani način pred međunarodnim institucijama, a uz zadržavanje dobrosusjedskih odnosa, moglo doći do rješenja kojima bi se uklonile prepreke što stoje na putu još boljoj suradnji dviju zemalja

ZAGREB, 10. veljače - U ovoj godini neće doći do rješenja otvorenih bilateralnih pitanja s Hrvatskom, rekao je u nedjelju slovenski predsjednik Janez Drnovšek u razgovoru za tamošnju televiziju, opravdavajući tu ocjenu tvrdnjom da su u zadnjoj godini stvari »bile jako ispolitizirane, osobito na hrvatskoj strani« te da predizborno vrijeme nije dobro za rješavanje takvih pitanja.

Dok traje ta odgoda, Slovenija će ući u EU, a vjerojatno i u NATO koji će, prema Drnovšekovu mišljenju, objektivno morati biti zainteresirani da se ta pitanja, osobito pitanje granice, skinu sa stola. U vezi s nuklearkom u Krškom, slovenski predsjednik se založio za ratifikaciju sporazuma koji je Hrvatski sabor usvojio početkom srpnja prošle godine, jer se njime, kako je rekao, rješava pitanje »starih financijskih obveza«, a nakon njegove eventualne ratifikacije uvijek ostaje otvorena mogućnost da Slovenija otkupi hrvatsku polovicu nuklearke.

Slovenski predsjednik se, u vezi s tim, založio da je »u međuvremenu« potrebno održavati sadašnju razinu odnosa s Hrvatskom i paziti da se ne pogoršaju. Osim te želje za zadržavanje dobrosusjedskih odnosa, iz Drnovšekovog istupa proizlazi i da ove godine nijedno od otvorenih pitanja neće biti predmetom bilateralnih razgovora s hrvatskom stranom, pa da, dakle, ni neće biti riješeno...

U tom kontekstu, i nedavna najava mariborske Večeri da Ljubljanska banka ozbiljno razmišlja o mogućnosti vraćanja duga hrvatskim štedišama, ali bez zateznih kamata, sudeći prema Drnovšekovim izjavama, nema osnove. Slijedom toga, nijedan privatizacijski proces u Hrvatskoj u kojem bi na bilo koji način sudjelovala i Ljubljanska banka neće proći bez dodatnog opterećenja. Predsjednik Sabora Zlatko Tomčić nedavno je u vezi s tim kazao da »onaj tko je dužan Hrvatskoj, ne može sudjelovati u privatizaciji hrvatskih poduzeća«.

Što se tiče povrata hrvatskog dijela nuklearke i odštete za skoro petogodišnje razdoblje neisporuke struje, slovenski predsjednik je, u određenom smislu, potvrdio buduću taktiku koju su u vezi s tim već više puta iznijeli tamošnji mediji. Zalaže se za ratifikaciju ugovora kako bi se Slovenija oslobodila nemalih dugova Hrvatskoj za neisporučenu struju, a potom bi, pokrenula nove pregovore o otkupu hrvatske polovice nuklearke. Na taj bi se način, što Drnovšek, razumljivo, nije spominjao, hrvatska strana pokušala odgovoriti od pokretanja međunarodne arbitrže barem do 1. srpnja kad bi nastupila pravna zastara.

O razgraničenju na moru između Hrvatske i Slovenije nedavno je na 80. tribini Kluba pravnika Grada Zagreba izlagao akademik Vladimir Ibler. Svoje autorizirano izlaganje, objavljeno u Informatoru (1. veljače 2003., br. 5103), akademik Ibler je zaključio tvrdnjom da »sada sve upućuje na to da, bez pravorijeka "trećega", rješenje hrvatsko-slovenskog razgraničenja neće biti moguće«.

Dakle, u vezi sa svim otvorenim pitanjima, imajući u vidu maksimalistička slovenska stajališta i o granici na moru i u vezi s nuklearkom, a pogotovo o dugu Ljubljanske banke, hrvatskoj strani jedino preostaje pokretanje međunarodnih arbitraža. Time bi se na civilizirani način pred međunarodnim institucijama, a uz zadržavanje dobrosusjedskih odnosa, moglo doći do rješenja kojima bi se uklonile prepreke što stoje na putu još boljoj suradnji između dviju zemalja..