Slobodna Dalmacija: 15. 02. 2003.

NA DONOŠENJE ODLUKE O DATUMU IZBORA PRESUDNO ĆE UTJECATI HSS

Kalendar promjena

ZAGREB — Dogovor ili izbori, jedine su dvije opcije koje parlamentarni kuloari HSS-a i SDP-a, ali i ostalih stranaka vladajuće koalicije, smatraju realnim mogućnostima u raspletu aktualne političke krize koja već puna dva mjeseca postoji u petorci. Ako do dogovora između HSS-a i SDP-a ipak dođe, sasvim je izvjesno da će izbori biti na jesen. Ako se on ne postigne, građani bi na birališta mogli izaći već polovinom lipnja ili u srpnju.

U SDP-u tako procjenjuju da će konačna odluka - kakav god rezultat međustranačkih pregovora bio - ipak ostati na HSS-u. Ako se ne postigne dogovor o mirnom okončanju nekoliko posljednjih mjeseci mandata aktualne vlasti i nekolicini projekata koje Vlada u tom periodu treba dovršiti, jedan od scenarija predviđa i povlačenje HSS-a u opoziciju. Tada bi, sasvim logično, HDZ (ili neka druga oporbena stranka) odmah na dnevni red Sabora uvrstio izjašnjavanje o povjerenju okrnjenom kabinetu premijera Račana.

No, i u ovome bi slučaju prevagu na jednu od strana odnio upravo HSS. Ako se Zlatko Tomčić odluči na rušenje Vlade, rezultat glasovanja bit će sasvim izvjestan: opozicija bi, ojačana s HSS-ovih 16 zastupnika, u parlamentu kontrolirala 84 glasa, više nego ih u ovome trenutku ima vladajuća koalicija. Vlada SDP-a, HNS-a, LS-a i Libre bi pala, a nova parlamentarna većina bi dobila 30 dana za sastavljanje nove Vlade. Ipak, brojni signali iz HSS-a nas uvjeravaju da ova stranka uopće ne razmišlja o ulasku u koaliciju s HDZ-om samo nekoliko mjeseci uoči izbora, ali niti o podržavanju bilo kakve varijante manjinske Vlade.

Podsjetimo, ova se mogućnost prvi put pojavila prošloga ljeta u vrijeme krize s HSLS-om, kada se spekuliralo o manjinskoj Vladi koja u parlamentu ne bi imala potrebnu većinu, ali koja bi funkcionirala uz pomoć nekolicine zastupnika HSLS-a koji se nisu slagali s politikom Dražena Budiše. Kako je ova skupina na čelu s Jozom Radošem vrlo brzo oformila Libru, novu stranku koja je uskoro postala i članocom vladajuće koalicije, otpali su i razlozi za osnutak manjinske Vlade.

Danas, u trenutku kada je već napravljen veliki iskorak u izbornu godinu - i kada je jedino pitanje ostalo hoće li se oni održati pred ljeto ili netom poslije njega - izgleda da nitko u HSS-u ozbiljnije ne računa na podržavanje manjinske Vlade, tim više što se vlast ionako nalazi na izdisaju, pa njezino umjetno održavanje u parlamentu ne bi imalo pretjerano smisla.

I u SDP-u su svjesni političkoga rizika koji bi HSS trebao preuzeti u slučaju da podrži HDZ-ova premijera, pa i oni očekuju da se, u slučaju da dogovor o budućnosti privatizacije izostane, koalicija usuglasi da ide na izbore. Takav rasplet iza sebe ne bi ostavio nikakvih repova izbornoga nelegitimiteta kao eventualni ad hoc pakt HSS-a s HDZ-om, petorka bi svojim biračima mogla zamahati činjenicom da izbori nisu ni izvanredni ni prijevremeni, te da je politički savez od 3. siječnja odradio više od tri četvrtine svojega mandata, a izbjeglo bi se i razvačenje prljavoga koalicijskog rublja po načelu čiji je stranački dužnosnik kome i za koju cijenu prodao više tvrtki: SDP-ov potpredsjednik Vlade Slavko Linić ili HSS-ov šef DAB-a Marinko Filipović.

Jedino što ne ide u prilog ovome scenariju jest što SDP i HSS igraju na potpuno različite izborne termine. Prvi inzistiraju na listopadu, drugi bi, navodno, na birališta što prije. A u ovakvim situacijama uvijek mora postojati strana koja će popustiti...

Marina KARLOVIĆ-SABOLIĆ