ZAGREB — Zakonski prijedlog o naknadi štete prouzročene terorističkim aktima neustavan je i neprihvatljiv — zaključak je većine sudionika okrugloga stola Hrvatskog helsinškog odbora održanog u ponedjeljak u Novinarskom domu.

— Prijedlogom koji je već usvojen u Saboru, a prema kojemu bi država trebala isplaćivati naknadu štete nastale u terorističkim aktima samo u slučajevima sa smrtnom posljedicom ili tjelesnim ozljedama, direktno je narušeno temeljno pravo — pravo vlasništva — kazala je zamjenica predsjednika HHO-a odvjetnica Tatjana Burjačenko-Grubiša. Prema njezinim riječima, namjera zakonodavca u ovom slučaju bila je stavljanje svih postupaka koji su prije vođeni ad acta.

— Takvim pristupom doći će do šizofrene situacije, tako što će svim građanima koji zatraže obnovu razrušene imovine i naknadu štete, trebati vještačenjem dokazivati je li im narušeno zdravlje, dok je s druge strane logično da je svima čije su kuće minirane, tijekom posljednjih sedam godina zdravlje narušeno samim time što nisu mogli sudskim putem doći do vlastite imovine — naglasila je Burjačenko-Grubiša.

Predstavnica OESS-a Mary Wycof je istaknula kako je nejasno hoće li se novi zakonski prijedlog moći primjenjivati na državljane zemalja čije države ne podliježu reciprocitetnim pravnim odnosima s Hrvatskom. Odvjetnik Anto Nobilo, inače pravni zastupnik u poznatom slučaju Vojina i Ane Kutić, u čiju je korist Europski sud za ljudska prava dosudio odštetu u iznosu od deset tisuća eura, podsjetio je na 89. članak Ustava RH prema kojem se zabranjuje ratroaktivna primjena zakonskih propisa, osim u slučajevima posebno opravdanih razloga.

— Aktualna vlast ovim svojim zakonskim prijedlogom nastavlja Tuđmanovu politiku, a ako u tom kontekstu razmatramo "posebnu opravdanost" retroaktivne primjene ovog zakona, onda je jasno koji su to razlozi, jer je cilj Tuđmanove nacionalističke politike bio smanjenje udjela hrvatskih građana srpske nacionalnosti — kazao je Nobilo.

Pomoćnik ministrice pravosuđa Vanja Bilić koji je pokušavao opravdati sporni zakonski prijedlog, izjavio je da odredba Zakona o obveznim odnosima prema kojoj je država dužna isplatiti naknadu za imovinu razorenu u terorističkim aktima nije izvorni dio hrvatskog zakonodavstva, nego je ona stupila na snagu tek 1991. godine, odlukom Skupštine SFRJ. Prema njegovim riječima, ni jedno zakonodavstvo ne poznaje taj specifični institut, nego se naknada isplaćuje samo u slučajevima smrti ili ozljeda.

T. DISOPRA