Novi list: 23. 02. 2003.
PRIPREME ZA NAPAD NA IRAK ZASJENILE URUČIVANJE HRVATSKOG ZAHTJEVA ZA UČLANJENJE U EU
Hrvatska će teško odbiti zahtjev SAD-a za zračni prostor
Prema Ustavu i zakonima, o hrvatskoj upletenosti u rat odlučuje Sabor, a svoju riječ treba izreći i šef države
ZAGREB – Američke pripreme za napad na Irak zasjenile su svečani čin uručivanja zahtjeva Hrvatske za članstvo u Europskoj uniji. Samo što je premijer Ivica Račan u rezidenciji grčkog premijera u Ateni predao kolegi Kostasu Simitisu taj zahtjev, neki od oko 40 nazočnih novinara pitali su dvojicu državnika neće li iračka kriza tako zaokupiti Uniju da će joj hrvatska aplikacija, ali i proces vlastita širenja, postati posve sporedna stvar.
Simitis nije želio potvrdno odgovoriti na to pitanje, jer Grčka kao trenutačna predsjedica Unijom nastoji učiniti sve da ostali poslovi u sjeni iračke krize ne trpe. No, hrvatska je aplikacija već jednom pala u drugi plan: trebala je biti uručena 18. veljače, ali je odgođena zbog izvanrednog sastanka vrha Unije u povodu Iraka.
Srbija jedno, Irak drugo
Uzgred, Hrvatska je odmah diplomatskim kanalima predložila Grčkoj novi datum početkom ožujka, kako aplikacija ne bi pala u vodu, ali ta je zemlja snažno izašla Hrvatskoj ususret, pa je aplikaciju pomaknula već na 21. veljače. To je nekima opet uzdrmalo tradicionalni stereotip o Grčkoj kao zemlji koja Hrvatsku previše ne podržava.
Međutim, samo dva sata nakon Račanovog predavanja aplikacije, iz Zagreba se pročula vijest da je Vlada dobila upit SAD-a o tome hoće li naša zemlja omogućiti vojnim zrakoplovima prelet preko naše zemlje i dati ostalu logističku pomoć u slučaju napada na Irak. Račan je naknadno potvrdio tu vijest, ali je upozorio da Vlada neće sama donijeti takvu odluku. Prema Ustavu i zakonima, o hrvatskoj upleteno
sti u rat odlučuje Sabor, a svoju riječ treba izreći i šef države. Ali, nakon predavanja zahtjeva za članstvo u EU, Hrvatska će više nego ikada ranije morati svoje korake – pa i oko Iraka – usklađivati s članicama Unije.Neki su se novinari u atenskom hotelu »Plaza«, gdje je premijer odsjeo zajedno s hrvatskom delegacijom, prisjetili da je prije četiri godine tadašnja hrvatska vlada preko noći odobrila NATO-u uporabu zračnog prostora naše zemlje radi napada na Srbiju za Miloševićeva režima. Tadašnja je odluka bila donesena bez pitanja Sabora i političkih stranaka.
Kad je riječ o pripremama za napad na Sadamov režim, situacija nije potpuno ista kao u slučaju Srbije, jer je zapadna politika oko toga neusporedivo dublje podijeljena. No, iz susjedne Slovenije stižu glasovi kako njezina vlada najvjerojatnije neće Amerikancima uskratiti pomoć, a tamošnje novine sugeriraju kako su izgledi da o tome odlučuje slovenski parlament vrlo mali.
Politička pamet u dilemi
Račanova vlada stalno naglašava kako podržava ponajprije mirno rješenje iračke krize, kao i zajedničku akciju protiv Sadamova režima kroz Vijeće sigurnosti UN-a. No, činjenica jest da ni Europska unija u najnovijem »jedinstvenom« stajalištu nije isključila ni vojnu akciju – ako se iscrpe ostala sredstva protiv neposlušnog iračkog režima.
Što će u tom slučaju napraviti hrvatska Vlada, novinari prekjučer u Ateni nisu mogli doznati. Umjesto odgovora, jedan viši hrvatski dužnosnik je znatiželjnu skupinu novinara, koja ga je prekjučer uhvatila u salonu atenske »Plaze«, u neformalnom razgovoru pitao: »A što biste vi učinili?«
Očito, hrvatska kolektivna politička pamet opet je u velikoj dilemi, a po svemu sudeći, odluka neće biti donesena brzo, barem dok postoje šanse za mirno rješenje iračke krize. Što se pak tiče mogućnosti vojnog rješenja, činjenica jest da je teško naći hrvatskog dužnosnika koji bi se izričito izjasnio protiv pomoći Amerikancima, pogotovo ako njihova akcija dobije široko međunarodno zaleđe. U toj slučaju, mogućnost da Hrvatska uskrati pomoć intervenciji vrlo je mala.
Branko PODGORNIK