Još se nije ni osušila tinta na službenom zahtjevu Hrvatske za punopravno članstvo u Europskoj uniji a naša se zemlja, kako to voli reći i premijer Račan, našla između "čekića i nakovnja". Naime, zbog brzopletih i nepromišljenih poteza pojedinih ministara, ali i Vlade u cjelini, s posebnim naglaskom na našu diplomaciju koja očito nije dobro odradila svoj dio posla vezano uz zbivanja oko Iraka, našli smo se u vrlo teškoj situaciji. Između Amerike koja, bez obzira na stavove saveznika, Vijeća sigurnosti UN-a i EU-a, ne namjerava odustati od nakane da napadne Irak i ključnih zemalja Europske unije, ponajprije Njemačke i Francuske, koje se tome najodlučnije suprotstavljaju.

Naime, istodobno s predajom službenog zahtjeva za punopravno članstvo u EU, Hrvatskoj je Amerika upitila očekivan i vrlo neugodan zahtjev kojim se od nje traži da u slučaju napada na Irak Amerima ustupi morske luke Rijeku, Ploče i Split, zračne luke, zračni prostor i obavještajne podatke. Američki zahtjev može iznenaditi samo neupućene jer je on rezultat obveze koju je naša zemlja preuzela potpisivanjem bilateralnog sporazuma i izjave vilniuske skupine zemalja. Prema nedavno potpisanom bilateralnom sporazumu između SAD-a i Hrvatske oko nadzora, proizvodnje i uporabe oružja za masovno uništavanje, ali i s obzirom na činjenicu da je Hrvatska jedna od 18 zemalja koje su potpisale vilniusku izjavu, što jednostavno rečeno znači podrška Americi i ratu, navedene ćemo zahtjeve, očito, morati ispuniti bez obzira što nas vanjskoposlovnjak Tonino Picula pokušava uvjeriti kako vilniuski potpis ne znači ništa.

Međutim, činjenica je da su Amerikanci, ali i europski političari, taj potpis shvatili na jedini mogući način: Hrvatska se njime, s ostalih 17 zemalja, svrstala na stranu Amerike i rata koji je očito, ako je suditi po američkom predsjedniku Georgu W. Bushu i njegovoj administraciji, neizbježan. Hrvatska je, poput nekih zemalja bivšega istočnog bloka, povukla brzoplete poteze koji joj mogu višestruko štetiti, pogotovo što se tiče odnosa s EU-om, ali i u slučaju napada na Irak, zbog nepromišljenih poteza nekih političara, koji očito nisu dorasli poslu koji obavljaju, naša bi zemlja, pod pretpostavkom da Amerikancima ustupimo traženo, mogla postati jedna od meta budućih terorističkih napada.

Američki zahtjev je bio razlog zbog kojega se u nedjelju hitno sastala i vladajuća koalicija. O tome će uskoro raspravljati i Vlada te Sabor, pa će konačna odluka ovisiti od poteza Vijeća sigurnosti UN-a, razgovora našeg predsjednika Stjepana Mesića s francuskim kolegom Jacquesom Chiracom, ali i od poteza europske administracije. Vladajuća bi nomenklatura, osim o navedenom, prilikom donošenja konačne odluke morala voditi računa i o činjenici da je više od 70 posto građana protiv ratne opcije i to bi joj trebao biti glavni razlog da nas pokuša izvući iz nezavidne situacije.