Novi Izborni zakon, zadnji veliki zakonodavni projekt koji vladajuća koalicija mora odraditi prije isteka mandata, mogao bi postati nova točka sukoba između SDP-a i HSS-a te uzdrmati koaliciju koja se još liječi od drame izazvane aferom Sunčani Hvar. Naime, šef Odbora za Ustav i potpredsjednik SDP-a Mato Arlović jučer je neočekivano članovima Odbora podijelio prijedlog izmjena važećeg Izbornog zakona koji bi trebao poslužiti kao radni materijal za raspravu o izbornom zakonodavstvu najavljenu za sljedeći tjedan. Kako šefovi koalicije još nisu uglavili hoće li u Sabor ići sa zajedničkim prijedlogom, a u proceduru su svoje prijedoge izbornih pravila već uputili HSS i DC, Arlović je odlučio pokrenuti stvari s mrtve točke i otvoriti raspravu o izbornim rješenjima u Odboru, a ako se Odbor usuglasi oko nekog prijedloga, poslati ga u parlamentarnu proceduru. Načelno s takvim scenarijem sve štima, ali je problem što su u radnom materijalu samo Arlovićeve vizije, koje već mjesecima prezentira u medijima.

Neke je članove Odbora za Ustav to toliko iznenadilo da su u kuloarima komentirali da je "to što je Mato napravio svinjarija". Drugi su komentirali da je neprihvatljivo što je Arlović pod krinkom da se izmjenama važećeg zakona ide samo na usklađivanje s Ustavom i Ustavnim zakonom o nacionalnim manjinama zapravo napisao posve novi zakon, koji bi izbornu praksu u Hrvatskoj okrenuo naglavce.

U Sabor bi se biralo 120 zastupnika u 10 izbornih jedinica. Osam zastupnika nacionalnih manjina biralo bi se u posbenoj izbornoj jedinici.

Srbi bi imali tri zastupnika, a Talijani i Mađari po jednoga, dok bi sve ostale manjine imale tri zastupnička mjesta. Među manjinama zastupljenima u Saboru bili bi i Romi, Slovenci, Bugari, Turci, Vlasi, Bošnjaci, Crnogorci, Židovi, Makedonci... Dijaspora bi, pak, dobila tri ili pet zastupnika, koji bi se birali s lista političkih stranaka, a ne u posebnoj izbornoj jedinici.

Dijasporu bi, tako, birali svi građani RH, a uvjet je za sudjelovanje na izborima, bilo kao birač ili kao kandidat, prebivalište i prebivanje u RH najmanje tri mjeseca bez prekida prije nego što se zaključi popis birača. Takvom bi odredbom bila riješena stara boljka iz HDZ-ova vremena kad su Hrvati iz BiH svojim glasovima popunjavali dio saborskih klupa. Model izbora zastupnika ostao bi razmjeran, što znači da bi stranke isticale liste. No, kako se smanjila poplava stranačkih poslušnika u Sabor, Arlović se zauzima za tzv. otvorene liste, što znači da bi birači glasovali za stranku, ali bi mogli zaokružiti i kandidata s te liste kojeg žele u parlamentu.

Sabor bi imao 131 ili 133 zastupnika, ovisno o broju dijaspore

Stranke bi u kampanji smjele potrošiti najviše 15 milijuna kuna