Slobodna Dalmacija: 26. 02. 2003.
KOJIM SE MOTIVIMA ARLOVIĆ VODIO PRILIKOM IZRADE PRIJEDLOGA IZBORNOG ZAKONA
SDP i HDZ skrojili Zakon da bi eliminirali male stranke?
ZAGREB — Dan nakon što je šef saborskog Odbora za Ustav, poslovnik i politički sustav, esdepeovac Mato Arlović podijelio članovima Odbora svoj prijedlog izmjena i dopuna važećeg Izbornog zakona, većini zastupnika i čelnika parlamentarnih stranaka još uvijek nije jasno kojim se motivima Arlović vodio.
Najčešće se kao konačan cilj Arlovićeva prijedloga spominje želja da se tzv. malim strankama praktički onemogući ulazak u Sabor. Naime, premda izborni prag deklarativno po Arlovićevu prijedlogu iznosi pet posto, realno se, zbog smanjenja broja zastupnika na 120, prag diže gotovo do osam posto.
Zamjenica predsjednika DC-a Vesna Škare-Ožbolt najavljuje kako će DC inzistirati na svom prijedlogu Izbornoga zakona koji je već u saborskoj proceduri. Ne misle odustati od izbornog praga od pet posto te modela od šest izbornih jedinica u kojima bi se biralo po 20 zastupnika. "Arlović se svojim prijedlogom želi riješiti malih stranaka, no po ovome modelu sigurno bi u Sabor ušli SDP i HDZ, dok bi već ulazak neke treće stranke, recimo HSS-a, bio posve neizvjestan i problematičan", smatra Škare-Ožbolt.
Njezina je procjene na tragu spekulacije koja se rado, ali neslužbeno vrti po kuloarima. Naime, neki su uvjereni kako je Arlovićev prijedlog zakona nastao u dobroj suradnji s HDZ-om, poglavito predsjednikom Kluba HDZ-a Vladimirom Šeksom, a sve u želji da u parlamentarnim klupama sjedi što manje stranaka.
Iz SDP-a, međutim, svaku vezu s HDZ-om u vezi s Izbornim zakonom odlučno demantiraju tvrdeći kako nikakvo izglasavanje Izbornog zakona s HDZ-om ne dolazi u obzir ponajprije zbog odnosa s koalicijskim partnerima te raspoloženja svojih birača. Ono što se pak sa strane HDZ-a za sada zna jest da protiv Arlovićeva prijedloga u načelu nemaju ništa, osim što im nedostaje posebna lista za dijasporu na kojoj su do sada uvijek inzistirali.
Predsjednik HB-a Ivić Pašalić smatra da se radi o načelno lošem zakonu koji će rezultirati slabom kvalitetom političke elite. To je, po njemu, veći problem nego realno povećanje praga, a HB se inače zalaže za većinski izborni model. Predsjednik Libre Jozo Radoš je pak za mješoviti model, te drži da male stranke mogu Arlovićevu modelu i eventualnoj nakani da im zagorča život doskočiti udruživanjem.
U HSS-u pak ni dan poslije nisu odstupili od svoga stava da za Arlovićev zakon neće glasovati. Ne misle odustati od svoga zakona koji je već u proceduri i kojim predlažu da se 65 zastupnika bira razmjernim sustavom, a 65 izravnim sučeljavanjem.
No, premda su potpredsjednik HSS-a Luka Trconić i prvi čovjek stranke Zlatko Tomčić rezolutno kazali kako ne misle odustati od svoga zakona, ostavili su odškrinuta vrata za eventualni kompromisni dogovor o zajedničkom koalicijskom izbornom zakonu. Tomčić je tome još dodao kako nema razloga da Arlovićev prijedlog ičim poremeti odnose između koalicijskih partnera. Da je mir među koalicijskim društvom izvjestan unatoč tome što nitko ne zna kojim se motivima Arlović vodio, možda potvrđuje i posve blaga rekacija HNS-a.
U HNS-u manje-više nemaju ništa protiv Arlovićeva prijedloga premda bi htjeli da je prag nešto niži, što se može postići povećanjem broja zastupnika, odnosno time da se u aktualni broj zastupnika i ne dira. Slično misli i IDS, a Damir Kajin uz to drži da je Arlovićev prijedlog Izbornog zakona, uz tek neznatne korekcije, posve nalik važećemu. IDS će takav prijedlog stoga podržati, najavio je Kajin, makar dodaje da je IDS za većinski sustav, jer bi personalizacija koja se predlaže potpuno marginalizirala partitokraciju.
Da je pak koalicijski dogovor o izbornom zakonu nemoguć drži predsjednik HSLS-a Dražen Budiša, jer su konceptualne razlike među strankama koalicije prevelike. Koliko će nekima pak biti teško dočepati se zastupničkih mandata, Budiša ilustrira podatkom da su po starim pravilima igre od 1992. godine do danas jedine dvije stranke koje su osvajale više od osam posto pojedinačno bili HDZ i HSLS.
No, uvjeren je Budiša kako jednostavno nema vremena da se Arlovićev zakon donese s obzirom na to da se prema Ustavnom zakonu o provedbi Ustava novi izborni zakon mora donijeti godinu dana prije od krajnjeg roka za održavanje redovitih izbora. Kako bi se izbori najkasnije trebali dogoditi do 2. travnja, želi li Sabor usvojiti Arlovićev Izborni zakon, mora to učiniti po hitnom postupku u sljedeća 34 dana, što je, smatra Budiša, nemoguće. Predsjednik HSLS-a stoga očekuje da će se izbori održati po starim pravilima.
Mate Arlović još je u ponedjeljak nakon podjele materijala izjavio da se ne radi ni o SDP-ovu zakonu ni o njegovim željama, te da je materijal samo ispunjenje potrebe da se zakon uskladi s Ustavom i ustavnim zakonom o nacionalnim manjinama. Stvarni motivi kojima je Arlović bio vođen ostaju tako enigmom, pri čemu iz redova SDP-a dolaze naznake kako je materijal predložen po principu "ako prođe, prođe" s obzirom na to da nemaju mnogo što zamjeriti ni važećim pravilima. Da je realnija opcija po kojoj prijedlog neće proći, sugerira i sastav Odbora za Ustav koji će sljedeći tjedan raspravljati o Arlovićevu prijedlogu, poglavito s obzirom na najave članova HSS-a.
No, prošao prijedlog ili ne prošao, pokusni balon koji je pustio SDP već je praktički učinio svoje i ispipao kako diše ostatak parlamentarnih stranaka.
Siniša PAVIĆ