Optužbe da je počasni predsjednik SDA služio u vojnoj postrojbi koja je ratovala na strani Hitlera imaju prizvuk aktualnih političkih obračuna koje neki vole voditi u »prošlosti«

Tako je prije nešto više od pola godine, prilikom obilježavanja 27. srpnja kao dana antifašističkog ustanka naroda BiH, na skupu održanom nedaleko od Zenice, Dragutin Kosovac, predsjednik Saveza udruženja boraca narodnooslobodilačkog rata (SUBNOR), kazao da »neki oštre noževe za nova klanja« i u tom kontekstu izravno spomenuo organizaciju kojoj je pripadao Izetbegović

»Neki oštre noževe za nova klanja i najbolji primjer za to je četničko orgijanje na Manjači, Put Mladih Muslimana - ulica koja još postoji u Sarajevu, a koja nosi ime organizacije koja je vrbovala muslimansku mladež za Handžar divizije, te podizanje novih spomenika ustašama«, kazao je Kosovac.

Međutim, iz Udruge građana Mladi muslimani, oštro su reagirali na ove optužbe: »Notorna je laž da je organizacija Mladi muslimani vrbovala muslimansku mladež za Handžar diviziju, jer ona nije imala nikakve veze s Handžar divizijom. Komunisti su protiv organizacije u razdoblju od 1944. do 1953. godine pokrenuli desetak montiranih sudskih procesa, ali ni oni nikada nisu optužili Mlade muslimane za bilo kakvo sudjelovanje u formiranju Handžar divizije, navedeno je u priopćenju te udruge građana koja nastavlja tradiciju spomenute muslimanske organizacije.

Oni su naveli da je tvrdnja o povezanosti Mladih muslimana i Handžar divizije zapravo izmišljotina književnika Derviša Sušića u njegovom djelu »Parergon«: »Pozivamo gospodine Kosovca da navede ime jednog jedinog pripadnika Mladih muslimana koji je bio u Handžar diviziji. Za uzvrat, mi ćemo njemu navesti stotine imena ljudi koji su stasali u krilu njegove Komunističke partije, a koji su u toku rata bili koljači, ili se svrstali na stranu dželata bošnjačkog naroda.

Inače, kao i druge osjetljive teme iz prošlosti, i uloga Mladih muslimana i Izetbegovića u Drugom svjetskom ratu izazivala je kontroverzne komentare koji su često korišteni u dnevnopolitičke svrhe. Tako su iz ljevičarskih krugova često dolazile optužbe da su Izetbegović i njegova SDA zapravo pokušali revidirati antifašističku poziciju BiH u Drugom svjetskom ratu. Optužbe su se, među ostalim, odnosile na to da je Armija BiH, umjesto da se na ideologijskoj razini vezala za bosanske antifašiste, tumačena kao slijednik muslimanskih handžar divizija iz Drugog svjetskog rata, koje su ratovale za Adolfa Hitlera.

Pravi problem s definiranjem bosanskog antifašizma bio je taj da su komunisti, koji su i sami provodili zloćudni teror, pokušavali poistovjetiti cijeli antifašistički pokret s vlastitom političkom ideologijom. Kada je riječ o samoj Handžar diviziji, ona je nastala nakon poznatog »Memoranduma« koji su neki od lidera bosanskih muslimana uputili Hitleru 1942. godine. U tom Memorandumu kritizirana je ustaška djelatnost u BiH i tražena veća autonomija u odnosu na Zagreb i vlasti NDH. Prijedlog o stvaranju jedne divizije isključivo od bosanskih muslimana izvorno je Himmlerov prijedlog, a prihvaćen je nakon što je načelo stvaranja SS divizija od »dragovoljaca« iz okupiranih zemalja bilo već praktično provjereno u praksi.

Alenko Zornija