ZAGREB — Prema obvezama koje je aktualna ekipa iz Banskih dvora u nedavno zaključenom aranžmanu zajamčila Međunarodnom monetarnom fondu, ove bi godine na burzu trebalo otpremiti 30 posto dionica Croatia osiguranja. Odgovor je to na prošle godine započetu pa potom odgođenu privatizaciju 51 od ukupno 81,2 posto dionica Croatije iz državnog portfelja.

Kada će Račanov kabinet odraditi tu obvezu, iz današnje je perspektive nezahvalno prognozirati. Opterećeni sve izraženijim unutarkoalicijskim razilaženjima, te "bočnim" udarima zbog vlastite ishitrenosti vezane uz aktualnu svjetsku situaciju, Banski dvori već tjednima ne uspijevaju održati ni detalj iz planiranog rokovnika svojih prethodnih obveza, utvrđenih operativnim planom privatizacije državnog portfelja. Podsjećamo, taj je plan imao i rokovnik i modele privatizacije za 748 društava, usvojen je 14. studenoga, a predviđao je završetak projekta u 18 mjeseci.

Međutim, kada je konkretno o Croatia osiguranju riječ, hrvatskoj su Vladi ruke dijelom vezane i zbog potpisa na Vatikanskom sporazumu, koji regulira odnose sa Zagrebačkom nadbiskupijom. Vlada je preuzela obvezu da će dio naslijeđenoga duga za ukupno nacionaliziranu imovinu Kaptolu obeštetiti upravo kroz dionice Croatije, čiji je utemeljitelj bila i Katolička crkva. Razgovori o toj temi između Kaptola i Markova trga traju već dosta dugo, no uvijek iza dobro zatvorenih vrata.

Kaptolu se ne žuri, nije u financijskom škripcu, što se ne može kazati za državni proračun. Croatia osiguranje najstabilnija je nacionalna financijska institucija, unatoč lanjskom mučnom višemjesečnom razigravanju oko privatizacije, poslovna je godina završena sa solidnim rezultatom. Bilježe dobit od 78,2 milijuna kuna, što je za 7,8 posto više nego 2001. godine. Kaptol bi stoga vrlo rado u svojim rukama htio imati konkretan iznos. Najmanje, kontrolni paket dionica CO, s kojima će moći aktivno utjecati ne samo na ukupno poslovanje nego i na buduće, strateške odluke društva, čuje se u krugovima bliskima Nadbiskupiji. No, kako je i Vlada tek sa zadrškom shvatila kakvu zlatnu koku ima, a steže je obveza MMF-u, sada je u škripcu odluke, koliko dionica CO prepustiti Crkvi.

Mali dioničari u svojim rukama imaju oko 11 posto Croatia osiguranja. Prepusti li burzi obećanih 30 posto dionica, Vladi preostaje, želi li na Kaptolu ostaviti dojam pouzdana partnera, a što bi potom prepoznali i u Vatikanu, kroz (ne)očekivanu potporu u eurointegracijskim tokovima, da Zagrebačkoj nadbiskupiji dodijeli, makar i na svoju štetu, najmanje 25 posto plus zlatnu dionicu Croatije. Hoće li se Kaptol eventualno pojaviti kao kupac dionica, nakon njihove kotacije na burzi, to je interno pravo njegovih financijskih krugova, baš kao i bilo kojeg pojedinačnog kupca.

Crkva je nekada na ovim prostorima bila veliki investitor, siguran i stabilan financijer. Njezin snažniji ulazak u Croatia osiguranje, pretpostaviti je, podržali bi ne samo današnji nego i svi potencijalni dioničari. Osim toga, u predizbornom smo razdoblju, odluka Banskih dvora da Kaptolu prepusti kontrolni paket dionica možda bi mogla biti nagrađena. Barem u dijelu biračkog korpusa.