Slobodna Dalmacija: 28. 02. 2003.
HAAŠKI TRIBUNAL ZAKLJUČIO SLUČAJ BIVŠE PREDSJEDNICE REPUBLIKE SRPSKE
Biljani Plavšić 11 g
odinaDEN HAAG — Bivšu predsjednicu Republike Srpske Biljanu Plavšić Haški sud je u četvrtak osudio na 11 godina zatvora za zločine protiv čovječnosti u BiH, za koje je priznala krivnju. "Biljana Plavšić, raspravno vijeće vas osuđuje na kaznu od 11 godina zatvora", rekao je sudac Richard May, dodajući da će joj u kaznu biti uračunano 245 dana provedenih u pritvoru. Biljana Plavšić ostat će u zatvoru haškog suda do pravomoćnosti presude a nakon toga će biti određena država u kojoj će služiti kaznu.
"Ni jedna kazna koju donosi sudsko vijeće ne može u cijelosti izraziti užas onoga što se dogodilo niti stravične posljedice za tisuće žrtava", rekao je predsjedavajući raspravnog vijeća May obrazlažući presudu.
Biljana Plavšić, najviša državna dužnosnica koju je do sada osudio Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY), bez reagiranja je saslušala izricanje presude. Sudac May je u sažetom obrazloženju presude objasnio sve otegotne i olakotne okolnosti koje su utjecale na visinu presude i osvrnuo se na zahtjeve optužbe koja je tražila 15-20 godina i obrane koja je bila za najviše osam godina zatvora.
Plavšić je sudjelovala u "zločinu najveće težine, uključujući kampanju etničke podjele koja je rezultirala smrću tisuća ljudi i protjerivanjem stotina tisuća u uvjetima izuzetne surovosti", rekao je May. Sudac je jasno rekao da bi ti zločini zasluživali doživotni zatvor da nije priznala krivnju. Kao otegotne okolnosti naveo je njezinu rukovodeću ulogu, ranjivost žrtava i izopačenost zločina nad žrtvama. Olakotne okolnosti su priznanje krivnje i kajanje; dobrovoljna predaja; ponašanje nakon sukoba; raniji dobar karakter i životna dob.
Na suđenju pak bivšem predsjedniku SRJ Slobodanu Miloševiću u četvrtak je svjedočio nekadašnji član Europske promatračke misije (ECMM) u Hrvatskoj irski general Colm Mangan. General pukovnik Mangan, danas načelnik glavnog stožera irske vojske, bio je član ECMM od srpnja 1991. do kraja siječnja 1992., sa sjedištem u Zagrebu. Glavnina njegova svjedočenje bila je vezana za napad JNA na Dubrovnik u jesen 1991., a tužiteljstvo je generala iskoristilo i za vojnu ekspertizu tog napada. Od 5. do 7. listopada Mangan je boravio u Dubrovniku sa skupinom promatrača gdje se uvjerio u razaranje grada za koje, kako je rekao, "nije bilo nikakvog vojnog opravdanja".
"Dubrovnik je granatiran nasumično i indiskriminatorno s ciljem zastrašivanja stanovništva kako bi ono napustilo grad", rekao je irski general. "Napadi na Dubrovnik s kopna, mora i iz zraka morali su biti koordinirani iz glavnog stožera JNA u Beogradu", istaknuo je general Mangan, potvrđujući da je osobno vidio dio tih napada. Na kraju je zaključio da se nije radilo o "bici dviju sukobljenih strana", već napadu nadmoćne vojne sile na šačicu branitelja.
Milošević je u protuispitivanju nastojao pobiti ocjenu da je cilj napada JNA na Dubrovnik bila njegova depopulacija, tvrdeći kako je JNA tražila samo da "neregularne snage napuste grad" i reagirala na provokacije. General Mangan je odgovorio da je bilo legitimno braniti grad koji je bio izložen t
akvim napadima.
SLJEDEĆEG TJEDNA SVJEDOČI PUKOVNIK IVAN GRUJIĆ
Predstojnik Vladina ureda za zatočene i nestale pukovnik Ivan Grujić svjedočit će početkom idućeg tjedna na suđenju bivšem predsjedniku SRJ Slobodanu Miloševiću pred Haaškim sudom, najavio je u četvrtak tužitelj Geoffrey Nice.
"Pukovnik Grujić je vještak koji će uvesti brojne dokazne predmete i dati puno statističkih podataka o ubijenim i nestalim osobama", rekao je Nice, glavni tužitelj u predmetu Milošević, najavljujući da će Grujić svjedočiti u ponedjeljak i utorak. Pukovnik Grujić nalazi se na čelu komisije za nestale i bio je prisutan kod ekshumacija, a njegovo izvješće popraćeno je s ogoromnom količinom dokumenata, dodala je tužiteljica Hildegard Uertz Retzlaff, koja će ispitivati svj
edoka.