Slobodna Dalmacija: 04. 03. 2003.

RAZGOVOR - ŽELJKO ŽGANJER, RAVNATELJ USKOK- a

Kriminalci imaju svoje ljude u srcu sustava

PAVIĆ: Moramo ovakove akte spriječavati. Čitav niz događaja u posljednje vrijeme, pa i ova eksplozija, navodi na pomisao kako je moguće posrijedi provedba neke dobro razrađene strategije kaosa

Piše: Davorka BLAŽEVIĆ

Kada je svojedobno osnovan USKOK (Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala, hrvatska javnost sam je čin dobrim dijelom percipirala kao namjeru aktualne vlasti da se ozbiljnije obračuna s najtežim i najtvrdokornijim oblicima kriminala u zemlji, koji je opasno "nabubrio"u godinama tranzicije. Dvije godine poslije, ta su očekivanja poprilično splasnula. Na udaru kriminalnog podzemlja našao se, eto, i najveći hrvatski novinski izdavač Nino Pavić, pod čiji je automobil podmetnuta bomba, a od njezine eksplozije zatresla se ne samo medijska, nego ukupna demokratska Hrvatska. Što Ured ovog trenutka poduzima da bi se hrvatski građani osjećali sigurnije u vlastitoj zemlji, kolike su njegove objektivne sposobnosti, kakvim se učincima može pohvaliti, pokušali smo saznati od zamjenika Državnog odvjetnika RH rasporedjenog na dužnost ravnatelja USKOK-a, Željka Žganjera.

Koliko je opravdan dojam da je osnivanje USKOK-a de facto formalna prilagodba Hrvatske "evropskom paketu"bez kojega nema priključenja EU, i da je u pragmatskom smislu Ured nedjelotvoran?

Točno je da je osnovan zato što je RH preuzela određene međunarodne ugovore po kojima je bila obvezna osnovati jedan specijalizirani ured za borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala.

Tako je Hrvatska donijela Zakon o USKOK-u koji je stupio na snagu 19.listopada 2001.g., a Ured je počeo raditi od prosinca iste godine. Do danas, međutim, nije riješen elementarni problem prostora.

Uspješni smo unatoč svemu

No, nakon iseljenja HBOR-a, vjerujem da ćemo do kraja travnja ove godine useliti u dijelom adaptiran i opremljen prostor i da će tada biti moguće Ured ustrojiti kako je zakonom i predviđeno. Ne bih se složio, međutim, s vašim, ili dojmom javnosti, da je Ured nedjelotvoran. Naprotiv, smatram da je, imajući u vidu vrlo teške uvjete rada i činjenicu da djeluje kadrovski neekipiran, zavidno djelotvoran.

Čime potkrepljujete tako visoku ocjenu rada USKOK-a?

U proteklih godinu dana Ured je imao u radu 396 prijavljenih osoba zbog kaznenih djela iz njegove nadležnosti. Protiv 145 osoba je podigao optužnicu, protiv 261 osobe je zahtijevao provođenje istrage, protiv 52 osobe prijave su odbačene. Istodobno, mimo ove statistike, Ured radi na cijelom nizu predmeta gdje se upravo pokušava utvrditi ili otkloniti sumnja da su određena ponašanja i događaji kriminalnog karaktera. Mogu vas informirati i da su nadležni županijski sudovi u predmetima iz kompetencije USKOK-a lani donijeli 23 presude, 20 osuđujućih i 3 oslobadjajuće. Ured je uložio žalbu u predmetima gdje su donesene oslobađajuće presude, kao i u 9 slučajeva gdje je smatrao da su izrečene zatvorske kazne blage i da treba izreći strože kazne okrivljenim počiniteljima.

Koliko zaposlenih ima USKOK?

Po privremenoj sistematizaciji predviđeno je 30 djelatnika, no u ovom času ih ovdje radi 14, s tim da je do polovine 2002.g. u USKOK-u radilo svega pet ljudi. Jer, kako ćete angažirati nove ljude ako ih nemate gdje smjestiti.

Ne pokazuje li to kakav je zapravo odnos države prema ovoj pravosudnoj instituciji koja ni drugu godinu od osnivanja nema elementarnih pretpostavki za rad?

Valjda je bilo drugih prioriteta koje je trebalo rješavati… Međutim, ne želim da se to shvati kao neki alibi, da se na problemu prostora vadim za eventualne propuste koje je, otkako sam ja na čelu, Ured napravio. Uvjeravam vas da smo i u tim teškim uvjetima nastojali svoje zakonske zadaće odraditi na najbolji način. No, pustimo što je bilo. Nadam se da ćemo se uskoro preseliti u adekvatan prostor i do polovine lipnja i kadrovski ekipirati. Iako, otvoreno mogu kazati da je za ljude koji od početka rade u Uredu i za mene osobno, koji sam ovdje od rujna prošle godine, ova situacija s prostorom bila blago rečeno frustrirajuća."

USKOK je po definiciji osnovan radi obračuna s korupcijom i organiziranim kriminalom. Ali, prema sudskim epilozima u suđenju tzv.zločinačkim organizacijama reklo bi se da kod nas toga zapravo nema. Čak i ministar unutrašnjih poslova Šime Lučin nedavno izjavljuje da u Hrvatskoj nije mgouće stati na kraj organiziranom kriminalu. Što kažete na to?

Ne gajim iluzije da je organizirani kriminal i korupciju moguće iskorijeniti, ali ga je moguće bitno smanjiti, posebno preventivno uznemiravati i strateški odvraćati od njegovih nauma. Kada je netko svjestan da oko njega nešto radite, onda je to razlog da se možda na trenutak, ili za određeno vrijeme, zaustavi. A kad je naprotiv, svjestan da u USKOK-u, u sudstvu, policiji i sigurnosnim službama ima svoje ljude, onda je miran i nesmetano radi, jer je siguran da će to netko na vrijeme zaustaviti ili u startu eliminirati.

Hladna egzekucija

Znači li to da je organizirani kriminal proteklih godina kod nas u usponu upravo zato što ima svoje ljude u sustavu?

Postoje naznake da je organizirani kriminal imao, i ima, svoje ljude u vitalnim dijelovima sustava. To nije ništa novo ni neobično jer je temeljna karakteristika organiziranog kriminala da ilegalno stečenom financijskom moći utječe na sadržaj odluka koje se donose u gospodarstvu, politici i javnoj upravi, i da na taj način zapravo utječe na ukupne društvene procese. A da bi mogao utjecati, mora imati ljude u tim segmentima državnog ustroja.

Koliko je Hrvatska korumpirana?

U Nacionalnoj strategiji za borbu protiv korupcije Hrvatska se svrstava negdje oko 50.mjesta medju najkorumpiranijim zemljama u svijetu, a to nas svakako ne bi trebalo zadovoljiti.

Svojevremeno ste izazvali pozornost javnosti otvaranjem predmeta Nevenka Tuđman. Dokle se stiglo s tim slučajem, i postoji li mogućnost zastare s obzirom da je riječ o starom kaznenom djelu za koje se tek nedavno podiže optužnica, a i od nje je prošlo već 4-5 mjeseci?

Optužnica je na Županijskom sudu u Zagrebu i Ured očekuje poziv za raspravu pred sudom. Već sam rekao da joj se stavlja na teret kazneno djelo protuzkonitog posredovanja kojim je sebi pribavila protupravnu imovinsku dobit. Predstoji sudski postupak i odluka suda, i vjerujem da će ŽS u Zagrebu u tom predmetu, kao i ostalim iz nadležnosti USKOK-a, postupati zakonito, objektivno i ažurno.

Hrvatsku je javnost nedavno uznemirilo još jedno ubojstvo iz miljea zagrebačkog krim-podzemlja. Riječ je o ubojstvu Marka Sliška. Radi li se o klasičnom mafijaškom obračunu, ili je M.Sliško bio potencijalna opasnost s obzirom na informacije koje ima?

Predmet ubojstva M.Sliška po nepoznatom počinitelju se u ovom času vodi na ŽDO u Zagrebu. Ured prati razvoj dogadjaja. Teško je sada govoriti o stvarnim motivima i možemo spekulirati da ih je više, ali na temelju onoga što znam, radi se o profesionalno i hladno odrađenoj egzekuciji. Obračuni u kriminalnom podzemlju su mogući i bilo bi neozbiljno s moje strane ustvrditi kako nakon M.Sliška takvih ubojstava više neće biti. Postoji napor policije da se ona ubuduće spriječe, ali tvrde garancije da se to više neće dogoditi, nije moguće dati.

Do danas nisu razjašnjene sve okolnosti u slučaju ubojstva Vjeke Sliška. Sumnjalo se da je Državno odvjetništvo sabotiralo istragu i štitilo ljude oko V.Sliška…

Neposredne okolnosti toga ubojstva su, vjerujem, razjašnjene, premda taj predmet još nije pravomoćno okončan, i u nadležnosti je ŽDO u Zagrebu. Poznato je da je James Capiu, koji je ubio V.Sliška, i sam smrtno stradao, usmrćen od Sliškova tjeločuvara, a ovaj je nepravomoćno osudjen od ŽS u Zagrebu. Dosta se spekuliralo o postupanju određenih kolega u Državnom odvjetništvu. Nekima od njih se pripisivala zastrašujuća neodgovornost, neobuzdana ambicija, sklonost da se svuda vide zavjere, da se ne priznaju juridičke granice i sl. Ured nije ovlašten obavljati nadzornu funkciju nad radom pojedinih dužnosnika, odnosno državnih odvjetništava već je to ovlast DO RH, i vjerujem da Odvjetništvo preispituje postupanje određenih dužnosnika u predmetu "zločinačke organizacije", navodnog sabotiranja i zaštite ljudi oko pokojnog V.Sliška.

"Ziheraš" s razlogom

Pravi skandal izazvao je i slučaj Marinov i navodna uloga županijske državne odvjetnice Dunje Pavliček Patak u njemu. Govorilo se, a mediji su o tome naveliko pisali, da su audiokazete Marinova evidentan dokaz da je DO štitilo mafiju. Obećali ste pred kamerama HTV-a da će vaš Ured temeljito istražiti i analizirati takve optužbe i očitovati se o tome?

Slučaj Marinov je u nadležnosti ŽDO u Zagrebu. I taj predmet Ured pomljivo prati, a poduzima i određene radnje u cilju provjere činjenica koje upućuju na sumnju da je i to usmrćenje djelo organizirane grupe. Navodne zlouporabe položaja i prekoračenje službene dužnosti D.Pavliček Patak, u nadležnosti su DO RH koji ima nadzor nad postupanjem ŽDO, kao i u odnosu na postupanje našeg Ureda. Točno je da sam rekao da će DO RH pedantno proučiti onih 250 stranica završne riječi branitelja Nobila, a i ja ću također kurtoazno proučiti taj dokument, kao što ću pažljivo iščitavati i tu presudu jer je to početak stvaranja jedne sudske prakse koji nam je neophodan. Ovo je možda malo pionirski posao gdje se počinjemo baviti jednom oblašću kriminala koja dosad nije bila zastupljena u sudnicama, i gdje se izlažemo riziku da zastupamo određena pravna stajališta koja možda neće proći na sudu. Ali moramo ići s tim da određeni stav izdestiliramo od strane suda, i ako sud kaže da to ide, bit će nam putokaz u narednim predmetima, a kaže li da to nije to, znat ćemo da to ne možemo forsirati jer neće proći na sudu. Dakle, konkretno u slučaju "zločinačke organizacije" bit će interesantno vidjeti iz kojih razloga sud tu ne nalazi postojanje zločinačke organizacije. Onda ćemo čekati da se odredi Vrhovni sud i da kaže dijeli li mišljenje ŽS u Zagrebu ili ukida presudu jer se s tim ne slaže.

Moglo bi se pomisliti da je bivši državni odvjetnik Radovan Ortynski u ambiciji da bude hrvatski Eliot Ness, iskonstruirao, odnosno predimenzionirao tzv.zločinačku organizaciju. Nije li to ipak pretjerno reći?

Sigurno je da to nisu anđeli i da pripadaju hrvatskom kriminalnom miljeu. Samo, postavlja se pitanje može li nešto proći na sudu ili ne može, jesu li dokazi pribavljeni legalno ili na nezakonit način. To je bit stvari. Ne mogu tvrditi da je posrijedi kazneno djelo, ako za to nemam pouzdane dokaze koje mogu izvesti pred sudom. Zato će za mene reći da sam "ziheraš…

Kako komentirate činjenicu da kod nas mediji imaju kudikamo više informacija nego pravosudni organi i policija i da su na neki način uvijek korak-dva ispred vas?

Mediji su očito u situaciji da lakše dođu do informacija. Na koncu, informacija data medijima nema neku dokaznu vrijednost, to je samo obavijest o mogućem počinjenju kaznenog djela. Fasciniran sam ponekad, možda i naivno, kada se u nekim glasilima pojavi članak u kojem se navode činjenice određenog stupnja tajnosti. Možda se ljudi obraćaju medijima zato što bi oni trebali biti demokratski korektiv…

Ili imaju više povjerenja u medije nego institucije sustava?

Možda se i o tome radi. Mislim da je došlo vrijeme da pravosuđe više ne može samouvjereno i samodostatno ignorirati kritičke napise u novinama koji se odnose na njegov rad. Naravno, govorim o komentarima koji se temelje na provjerenim i pomljivo prikupljenim činjenicama.

Provjeravamo brojne članke

Naš Ured provjerava brojne članke koji sadržajno određenije upućuju na moguća kaznena djela iz naše nadležnosti. Poanta je u tome što ja moram respektirati stupanj tajnosti, a netko to dobije i objavi…"

Sve je više primjera kriminlnog djelovanja ljudi iz sustava, od ubojstava, razbojstava, pljački do šverca. Ovih je dana razotkrivena u Rijeci švercerska sprega policije i carine …

Nije novost da postoje dijelovi sustava koji su pojačano izloženi korupciji, a sigurno je da tu spada policija, carina, pravosuđe, zdravstvo, i uoće sektor državne uprave. Ne mogu reći da primjer koji ste spomenuli ima razmjere neke ozbiljnije organizacije, ali očito neka kriminalna ponašanja poprimaju narav pojave, pa ih se više ne može tretirati kao neke izolirane i sporadične slučajeve. Ali, ma koliko to za javnost izgledalo spektakularno, nisam zadovoljan time i očekujem puno veće zalogaje. Kad govorimo o velikim šleperima duhana ili tekstila, to je sigurno čvršće uvezano, pa čak i ono što pada, projektirano je da padne, kako bi daleko više toga nesmetano prošlo. Sigurno je da imamo neke predmete koji su u postupku zbog organiziranog izbjegavanja carinskog nadzora. Strah me je da nas ne zaspu slučajevima od 50 kuna, kako od šume ne bi vidjeli drveće. Ne mislim da su to neozbiljne stvari,ali vjerujte ima puno više kriminalno-politički ozbiljnijih stvari.

BEZ PODRŠKE SMO NEMOĆNI

Spočitava vam se "ziheraštvo"i oportuniranje u rješavanju predmeta iz oblasti ratnih zločina. Navodno ste ih u vrijeme HDZ-a, kao Županijski državni odvjetnik u Šibeniku, gurali u ladice, da bi se dolaskom koalicije na vlast naglo "zalaufali".

Da, ja ću priznati da sam "ziher" ako to podrazumijeva temeljitu obradu činjeničnih i pravnih pitanja u predmetu i realne pravne kvalifikacije određenog kriminalnog događaja, jer me zanima da predmet na sudu završi osuđujućom presudom. Često se iza parola za ažurnim postupanjem krije upravo želja da se u tom ishitrenom postupku počine neke greške koje u konačnici mogu dovesti do negativnih sudskih odluka.

Ljudi koji me poznaju i koji su pratili moj rad, znaju da sam pokušavao raditi svoj posao i u vremenima kada dosta toga nije bilo moguće napraviti. Padaju mi na pamet neki slučajevi ratnog profiterstva koje u vrijeme Domovinskog rata nisam mogao dovesti do suda i tamo okončati meritornom sudskom odlukom. Uloga državnog odvjetnika je donkihotska ako nema bezuvjetnu stručnu i potpunu profesionalnu podršku redarstvene vlasti, ostalih državnih tijela nadležnih za otkrivanje kažnjivih radnji i sigurnosnog sustava."

NAPAD NA PAVIĆA JE DIO STRATEGIJE KAOSA

Neovisno o tome radi li se o djelu neke jadne i kukavičke osobe, organiziranom kriminalu ili klasičnom terorističkom aktu, ako se ova država želi legitimirati kao civilizirana i građanski sigurna, mora ovakve akte spriječavati, odnosno brzo i efikasno otkrivati i procesuirati. Tu je odgovornost ovog Ureda i moja osobna, naprosto dnevna. Inače, čitav me niz događanja u posljednje vrijeme, pa i ova eksplozija, navodi na pomisao kako je moguće posrijedi provedba neke dobro razrađene strategije kaosa. Treba hladno i odlučno ustrajati u obavljanju svog svakodnevnog posla."