Slobodna Dalmacija: 04. 03. 2003.
RAČANOVA ADMINISTRACIJA DEMANTIRALA GLASINU POTEKLU IZ D
IPLOMATSKIH KRUGOVAVlada nije raspisala nagradu za informacije o Gotovini
ZAGREB — Hrvatska Vlada nije raspisala novčanu nagradu za informacije o generalu Anti Gotovini, niti je formirala poseban interventni vod policije za njegovo uhićenje — potvrđeno je u Vladinu uredu za javno priopćavanje.
Netočna je informacija da je haaško tužiteljstvo pismenim putem prosvjedovalo zbog nedopustiva ponašanja generala Janka Bobetka koji iz bolničke postelje daje političke ocjene.
Pristup dokumentima i dostava dokumenata haaškom tužiteljstvu izvučen je, međutim, kao dodatni element pritiska na Hrvatsku za bolju suradnju s Haaškim sudom, potvrđuju visoki izvori bliski Banskim dvorima. Tehničko se pitanje pretvara u političko pitanje kada je riječ o ispunjavanja zahtjeva haaškog tužiteljstva za dostavu dokumenata.
Analiza, naime, pokazuje da je Hrvatska ispunila više od 90 posto upućenih zahtjeva i da je suradnja na tom području stalna. Nema ni zaostataka, osim u dva slučaja, koji su inicijalno upućeni Zagrebu 2001. godine, a potom se obnavljali. Hrvatska strana je zatražila preciznije formulacije. Zahtjevi haaškog tužiteljstva tehnički su, naime, pravno i profesionalno neprecizni, pa da bi se moglo locirati tražene dokumente treba ih preciznije odrediti.
Prema pouzdanim informacijama, riječ je o dokumentima koji se odnose na srednju Bosnu, ponajprije Mostar, te poslovanje jedne banke 1993. godine. Svi dokumenti koji su se mogli precizno locirati upućeni su u Haag, a za dodatno ispunjavanje zahtjeva potrebno je sudskim putem osporiti pravo banke da čuva bankarsku tajnu i naložiti da haaškom tužiteljstvu preda tražene dokumente. Jednako tome treba precizirati na koje akcije i koje osobe se odnose zahtjevi vezani za srednju Bosnu.
Prema uobičajenim pravilima suradnje haaško tužiteljstvo uglavnom traži dokumente prema akciji, a potom se oni s novim saznanjima istrage dodatno suzuju.
S hrvatske strane nije promijenjena politička volja za punom suradnjom i netočne su teze da Hrvatska selekcionira dostavu dokumenata kako bi zaštitila svoje ljude koji su uvučeni u ratna zbivanja u srednjoj Bosni.
Argument nedovoljne suradnje vezane uz predaju traženih dokumenata pojavio se sredinom veljače, a haaška tužiteljica Carla del Ponte iznijela ga je u razgovoru s diplomatskim korom u Haagu. Izrazito negativna ocjena suradnje Hrvatske, stavljene u istu kategoriju s Srbijom i Crnom Gorom i BiH, potpuno je u suprotnosti s prijašnjim ocjenama haaške tužiteljice Carle del Ponte iznesenim i za njezina posjeta Zagrebu i pred Vijećem sigurnosti UN-a.
Analitičari procjenjuju kako je haaška tužiteljica točno procijenila da je Hrvatska vrlo ranjiva nakon predaje zahtjeva za članstvo u EU dok čeka stav Europske komisije o podnesenom zahtjevu. Gospođi del Ponte poslužilo je u ovom slučaju pretvaranje tehničkog u politički problem, premda se, tvrde dobri poznavatelji haaških odnosa, iza svega krije slučaj generala Gotovine. Svi argumenti Hrvatske o punoj suradnji i u slučaju generala Gotovine nailaze u Haagu na zatvorene uši jer se u Haagu unaprijed ne vjeruje Zagrebu kako uistinu čini sve da bi privela generala Gotovinu koji je u bijegu. U tom smislu i ubuduće se može očekivati da će svaki i najmanji propust biti izvučen kao novi dokaz nesuradnje sve dok Hrvatska ne uspije uhititi i predati generala Gotovinu.
Pri tome je bez značenja podatak da haaška strana ostaje bez odgovora na pitanje koje su to informacije o Gotovini dali pa ih Zagreb nije provjerio i po njima postupio. Ne uvažava se ni činjenica da za Gotovinom ne tragaju samo hrvatski policajci, da je potraga za generalom u bijegu pod kapom Interpola i da je Interpol odgovoran za uspješnu realizaciju raspisane međunarodne tjeralice.
Jednako tome jest i informacija o raspisivanju novčane nagrade za hvatanje generala Gotovine potekla iz diplomatskih krugova. U Banskim dvorima članovi Vlade razgovarali su s predstavnicima diplomatskog kora u Zagrebu prije podnošenja zahtjeva za članstvo u EU. Uvjeravajući sugovornike da će Hrvatska učiniti sve za punu suradnju s Haagom, pa i u slučaju uhićenja i izručenja generala Gotovine, uistinu je rečeno u žaru uvjeravanja sugovornika, da će ako treba biti raspisana i novčana nagrada za informacije o tome gdje se kriva general Gotovina, kako potvrđuju izvori bliski Banskim dvorima.
No, takva tema ni kuloarski nije došla na dnevni red Vlade ni njezinih tijela, a kada je riječ o posebnom interventnom vodu za uhićenje generala Gotovine — točno je samo to da Hrvatska odavno ima interventne policijske snage nevezano za slučaj Gotovina.
Potvrdio je to i postupak Londona odakle je otkazan posjet vojvode od Yorka Hrvatskoj, isključivo zbog nedostatne suradnje s Haaškim sudom, kako se u Londonu procjenjuje, vezano za slučaj Bobetko, Gotovina i traženu dokumentaciju.
Kada je riječ o slučaju generala Bobetka, treba sačekati odluku suda nakon što su liječnici izvjestili sud o zdravstvenom stanju generala, a tužiteljstvo se izjasnilo da ne zatvara slučaj. Na sudu je da odluči hoće li slučaj generala Bobetka trajno zatvoriti, privremeno odgoditi ili će povremeno tražiti ponovne liječničke preglede. Novinarska priča s delegacijom Novske u posjetu kod Generala Bobetka svakako nije naišla na odobravanje u haaškom tužiteljstvu.
Pravi problem ostat će, međutim, trajno slučaj generala Gotovine čije se uhićenje očekuje od Hrvatske, pa i po cijenu ulaska Hrvatske u EU. General Gotovina će stoga biti trajni kamen smutnje sadašnjoj Vladi i svakoj novoj ne bude li to pitanje riješeno jer će se uvijek nanovo izvlačiti kao primjer opstruiranja međunarodne pravde bez obzira na to što se s hrvatske strane čini sve da se bjegunac otkrije i uhiti.
Olga RAMLJAK