Vjesnik: 06. 03. 2003.

Tajni plan Ujedinjenih naroda za poslijeratni Irak

Kanađanka Louise Frechette, zamjenica Kofija Annana, naručila je tajni plan napisan na 60 stranica koji predviđa da snage UN-a uđu u Irak tri mjeseca poslije Saddamova pada / Grozničava diplomatska bitka o novoj rezoluciji u UN-u / Američki mediji pišu da vojni dužnosnici predviđaju ispaljivanje 3000 navođenih bombi u prvih 48 sati na Irak, što bi izazvalo krajnji šok i dovelo do brze iračke predaje

NEW YORK, 5. ožujka (Od Vjesnikova posebnog izvjestitelja) - Kanađanka Louise Frechette, zamjenica glavnog tajnika Ujedinjenih naroda Kofija Annana, još prije mjesec dana naručila je izradu tajnog plana za poslijeratni Irak. Napisan je na 60 stranica, a neke od njih dospjele su u ruke američkih i britanskih medija.

Na temelju toga plana, tri mjeseca poslije pada Saddama Husseina i kapitulacije sadašnje iračke vlasti u Irak bi ušle snage UN-a, koje bi tamo ostale sve dok se ne uspostavi demokracija i demokratske institucije. Institucije Ujedinjenih naroda funkcionirale bi slično kao u Afganistanu, a čak se predviđa da bi tu akciju vodio Lakhdar Brahimi, koji je bio na čelu UN-ova tima u Afganistanu.

Američki mediji napominju da se tim UN-ovim tajnim potezom izravno krši Povelja UN-a, a slično je reagirao i britanski The Times, čiji su novinari prvi došli u posjed dokumenta.

Kako se približava rok za odlučujuće izvješće čelnika UN-ovih inspektora Hansa Blixa u Vijeću sigurnosti i glasanje o novoj rezoluciji, diplomati u New Yorku užurbano i sada već vidljivo nervozno nastavljaju usuglašavanja. Ruski ministar vanjskih poslova Igor Ivanov dao je naslutiti da bi Moskva mogla staviti veto, što u SAD-u izaziva krajnju zabrinutost.

»Recimo ne ratu, da miru«, izjavio je meksički predsjednik Vicente Fox, uz napomenu da se Meksiko ne boji američkih protumjera ako ne podrži novu ratnu rezoluciju. Nagađa se kako Meksiko provodi pritisak na SAD da riješi pitanje milijuna Meksikanaca koji nisu regulirali useljenički status u Americi.

Kina, koja je dosad najčešće bila po strani, izjasnila se kako bi više voljela vidjeti UN-ove inspektore na djelu nego ratnu opciju, te da treba upotrijebiti sve metode da se spriječi rat.

Francuski diplomati u UN-u napominju da je Irak počeo surađivati uništavajući rakete »al samoud 2«, s tim da je u srijedu uništeno još devet raketa. Ne očekuje se da bi Francuska stavila veto na novu rezoluciju.

Novu rezoluciju bespogovorno zasad podupiru samo Amerika, Velika Britanija, Španjolska i Bugarska. Diplomati vjeruju da će stalne članice Vijeća sigurnosti Francuska, Rusija i Kina ipak pokušati izbjeći trajno zaoštravanje odnosa s Washingtonom, koje bi nastalo ako neka država iskoristi pravo veta.

Diplomati u UN-u smatraju da Amerika ipak neće ići u rat bez pristanka međunarodne zajednice, usprkos najavama Bushove administracije da će se to dogoditi ako Vijeće sigurnosti odbije novu rezoluciju.

Jedna je od mogućnosti da će se izbjeći glasanje o novoj rezoluciji ako Washington ocijeni da bi ono bilo nepovoljno za SAD.

Amerika sa zadovoljstvom prati razvoj odnosa u Turskoj nakon inicijative da se ponovo glasa u parlamentu o dolasku 62.000 savezničkih vojnika u turske vojne baze. Mediji objavljuju slike dugih redova u kojima turski građani čekaju kako bi kupili kruh, napominjući da ekonomska kriza kulminira i da Turska žudi za američkom novčanom pomoći.

Cijena rata koji još nije počeo, sve je veća. U SAD-u razmišljaju o uvođenju novih poreza i pristojbi da bi se mogla financirati vojska.

Mediji donose detalje vojnih planova za prvi rat u 21. stoljeću. The New York Times piše da američki vojni dužnosnici predviđaju ispaljivanje 3000 navođenih bombi u prvih 48 sati na Irak, što bi izazvalo krajnji šok i dovelo do brze iračke predaje.

General Richard Mayers, načelnik glavnog stožera američke vojske, izjavio je kako se očekuju i civilne žrtve među Iračanima i da je cilj razoružati Irak, a ne srušiti Saddama Husseina. Pentagon je odustao od izviđačkih letova u blizini Sjeverne Koreje zbog incidenta koji se dogodio nakon presretanja njihovih zrakoplova. Time se američki vojni vrh nada da će spriječiti nove sukobe na Pacifiku. Privremeno odustajanje od letova trajat će dok američka vojska ne prouči detalje vezane uz taj incident i dok se ne donese odluka kako nastaviti letove.

Sjevernokorejski »migovi« proletjeli su na udaljenosti od samo petnaest metara od američkih izviđačkih zrakoplova. To je bio prvi takav incident od šezdesetih godina, a Bush vjeruje da se sve može riješiti diplomatskim putem.

Jurica Körbler