Novi list: 06. 03. 2003.

DRŽAVNA TIJELA OTEŽALA POLOŽAJ OSUMNJIČENOG GENERALA

Markač spreman ići u Haag

Među pitanjima koje su istražitelji postavili Markaču o Oluji, iznesena je jedna konkretna optužba o sukobu u Grubori

ZAGREB – Tvrdnje haških osumnjičenika o sporoj pomoći koju im pružaju državne institucije, ponovo su se potvrdile na primjeru umirovljenog generala Mladena Markača, kojem je tek dan nakon što su ga haški istražitelji ispitivali o transkriptu iz Predsjedničkih dvora od 31. srpnja 1995. godine, omogućen uvid u prijepis tog razgovora s Brijuna, na kojem je pokojni predsjednik Republike Hrvatske Franjo Tuđman donio odluku o pokretanju akcije »Oluja«.

Zbog čega je koordinacija državnih institucija takva, teško je odgovoriti, no, kako smo doznali iz pouzdanih izvora koji su željeli ostati anonimni, nije sva krivnja niti na Uredu za suradnju s Haškim sudom. Naime, bilo je predviđeno da Markač u utorak odgovara na pitanja o »Oluji«, a transkript razgovora čiju su presliku haški istražitelji imali u rukama, tek je tog jutra upućen u Vladin ured za suradnju s Haškim tribunalom, preko kojeg se pruža pomoć državnih ustanova haškim osumnjičenicima. Iz tog Ureda tek u srijedu upućen je poziv Markaču da pregleda sporni transkript.

Nezavidni položaj Mladena Markača pred haškim istražiteljima, prouzročen statusom osumnjičenika, tako je samo bio otežan. Na ispitivanju u utorak, Markaču je predočen transkript od 31. srpnja 1995. godine s Brijuna, u kojem je načelnik Glavnog stožera Zvonimir Červenko kazao kako bi bilo dobro da Markač izazove neki incident, koji bi poslužio kao povod za akciju »Oluja«. Haški istražitelji dan ranije Markaču su predočili transkript od 30. srpnja iste godine, kad mu je tadašnji ministar obrane Gojko Šušak sugerirao da bi mogao izazvati incident na dijelu autoceste koji su okupirali pobunjeni Srbi, što bi bio krajnji povod za Bljesak.

Među pitanjima koje su haški istražitelji postavili Markaču o Oluji, iznesena je tek jedna konkretna optužba vezana uz specijalnu policiju, te posljedično njenog zapovjednika. Riječ je o sukobu u selu Grubori, koji se dogodio nakon Oluje, u kojem je jedan srpski vojnik poginuo, jedan je bio zarobljen, a prilikom tog okršaja poginulo je i nekoliko starijih civila. U svoju obranu, Markač je naveo da je nakon tog okršaja policija obavila očevid koji on ni na koji način nije sprječavao.

Također, prilikom ispitivanja o svakoj akciji, Markaču je bilo postavljeno i pitanje je li imao zadaću istjerati Srbe s okupiranih područja. Od tih se sugestija, koje je, po vlasitim izjavama, smatrao provokativnim, Markač branio navodeći koliko je vojnika specijalna policija zarobila, te koliko je civila bilo evidentirano i sprovedeno u policijske postaje.

Je li Markač uspio uvjeriti dva istražitelja i tužitelja Haškog tribunala da nije odgovoran za ratni zločin, nisu se usudili prognozirati ni Markač ni njegov odvjetnik Šeparović. Prema njihovim izjavama od utorka, spremni su na najgore, s tim da je Markač još izjavio kako je spreman poštovati sve odluke Haškog suda, što bi značilo da je spreman ići u Haag ako ga optuže.

S. ABRAMOV